Brže od pregledniku!
27 odnosi: Barok, Bunić (plemstvo), Dubrovačka Republika, Dubrovačko plemstvo, Dubrovnik, Francesco Petrarca, Hrvati, Hrvatska, Ivan Gundulić, Književnost u 1591., Manirizam, Nikola Bunić, Oskorušno, Plemstvo, Renesansa, Suze sina razmetnoga, 1591., 1592., 1609., 1612., 1615., 1624., 1630., 1633., 1644., 1658., 6. ožujka.
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Barok · Vidi više »
Bunić (plemstvo)
Bunić (lat. de Bona), dubrovačka plemićka obitelj i ujedno jedna od najstarijih europskih plemićkih obitelji, koja se u izvorima spominje od 1023. godine.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Bunić (plemstvo) · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovačko plemstvo
Prikaz svih grbova dubrovačkih plemićkih obitelji Dubrovačko plemstvo je viši, povlašteni društveni stalež u feudalnom poretku srednjovjekovnog, renesansnog i kasnijeg razdoblja u tisućljetnom postojanju Dubrovačke Republike koji je imao vlast i upravljao državom.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Dubrovačko plemstvo · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Dubrovnik · Vidi više »
Francesco Petrarca
'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Francesco Petrarca · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Ivan Gundulić · Vidi više »
Književnost u 1591.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Književnost u 1591. · Vidi više »
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Manirizam · Vidi više »
Nikola Bunić
Nikola Bunić (Dubrovnik, oko 1635. – Silistrija, Bugarska, 16. kolovoza 1678.), hrvatski pjesnik, diplomat i državnik, pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Bunić.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Nikola Bunić · Vidi više »
Oskorušno
panorama sa sjevera Oskorušno je naselje u općini Orebić na poluotoku Pelješac u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Oskorušno · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Plemstvo · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Renesansa · Vidi više »
Suze sina razmetnoga
website.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i Suze sina razmetnoga · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1591. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1592. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1609. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1612. · Vidi više »
1615.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1615. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1624. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1630. · Vidi više »
1633.
1633. (Rimski: MDCXXXIII), tridesetdruga je godina 17. stoljeća.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1633. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1644. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 1658. · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Ivan Bunić Vučić i 6. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Dživo Bunić Vučić, Ivan Bunić stariji.
