Brže od pregledniku!
29 odnosi: Đurđevac, Bogoslovlje, Družba Isusova, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Franjo Šeper, Franjo Tuđman, Glasnik Srca Isusova i Marijina, Hrvatska, Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatska pokrajina Družbe Isusove, Juraj Mulih, Jure Radić, Katolička Crkva, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu, Obnovljeni Život, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Papinsko sveučilište Gregoriana, Podravina (časopis), Ruđer Bošković, Sjemenište Redemptoris Mater, Svećenik, Sveta Stolica, Verbum, Zagreb, 1. srpnja, 12. siječnja, 1926., 2020..
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Fuček i Đurđevac · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Ivan Fuček i Bogoslovlje · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Ivan Fuček i Družba Isusova · Vidi više »
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove (FTI) je isusovačka, katolička visokoškolska ustanova u Zagrebu za studij filozofije i teologije.
Novi!!: Ivan Fuček i Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove · Vidi više »
Franjo Šeper
Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Ivan Fuček i Franjo Šeper · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ivan Fuček i Franjo Tuđman · Vidi više »
Glasnik Srca Isusova i Marijina
*Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb).
Novi!!: Ivan Fuček i Glasnik Srca Isusova i Marijina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Fuček i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska biskupska konferencija
Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Fuček i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »
Hrvatska pokrajina Družbe Isusove
Hrvatska pokrajina Družbe Isusove (lat. Provincia Croatiae Societatis Iesu) je upravno područje Družbe Isusove na čijem području žive i djeluju isusovci, a obuhvaća područje Hrvatske (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Opatija, Dubrovnik), Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Srbije (Beograd) te Crne Gore (Kotor, Otok Gospe od Milosti).
Novi!!: Ivan Fuček i Hrvatska pokrajina Družbe Isusove · Vidi više »
Juraj Mulih
Juraj Mulih (Hrašće Turopoljsko, 30. travnja 1694. ‒ Zagreb, 31. prosinca 1754.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i misionar.
Novi!!: Ivan Fuček i Juraj Mulih · Vidi više »
Jure Radić
Jure Radić (Baška Voda, 15. rujna 1953. – Zagreb, 10. rujna 2016.) bio je hrvatski političar i poduzetnik.
Novi!!: Ivan Fuček i Jure Radić · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Ivan Fuček i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Ivan Fuček i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu
Zvjezdarnica Nadbiskupska klasična gimnazija, službeno Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti je srednja škola smještena na Šalati u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Fuček i Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Obnovljeni Život
Obnovljeni Život je hrvatski tromjesečni znanstveni časopis za filozofiju i religijske znanosti.
Novi!!: Ivan Fuček i Obnovljeni Život · Vidi više »
Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima
Naslovna crkva u Rimu Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima (tal. Pontificio Collegio Croato Di San Girolamo a Roma, lat. Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi) je rimokatolički zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati.
Novi!!: Ivan Fuček i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima · Vidi više »
Papinsko sveučilište Gregoriana
Papinsko sveučilište Gregoriana ili samo Gregoriana, (tal. Pontificia Università Gregoriana), katoličko je i papinsko sveučilište u Rimu.
Novi!!: Ivan Fuček i Papinsko sveučilište Gregoriana · Vidi više »
Podravina (časopis)
Podravina - časopis za multidisciplinarna istraživanja časopis je nakladničke kuće Meridijani.
Novi!!: Ivan Fuček i Podravina (časopis) · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Ivan Fuček i Ruđer Bošković · Vidi više »
Sjemenište Redemptoris Mater
*Nadbiskupijsko misijsko međunarodno sjemenište Redemptoris Mater u Vogošći.
Novi!!: Ivan Fuček i Sjemenište Redemptoris Mater · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Ivan Fuček i Svećenik · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Ivan Fuček i Sveta Stolica · Vidi više »
Verbum
Verbum, hrvatska nakladna i knjižarska kuća iz Splita.
Novi!!: Ivan Fuček i Verbum · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Fuček i Zagreb · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Ivan Fuček i 1. srpnja · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Ivan Fuček i 12. siječnja · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Fuček i 1926. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan Fuček i 2020. · Vidi više »
