Brže od pregledniku!
53 odnosi: Austrija, Župan, Boris Miletić, Demokracija, Engleski jezik, Europski parlament, Francuski jezik, Gospodarstvo, Hrvatska, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatski parlamentarni izbori 1992., Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski sabor, Istarska županija, Istarski demokratski sabor, Jadranska euroregija, Ljerka Mintas-Hodak, Ljudska prava, Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Neven Mimica, Njemački jezik, Pazin, Poreč, Regionalizacija, Sloboda tiska, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu, Talijanski jezik, Valter Flego, Vlada Republike Hrvatske, Vojvodina, Zaštita okoliša, 15. studenoga, 1957., 1980-ih, 1980., 1991., 1993., 1997., 2000., 2001., 2003., 2005., 2006., 2007., 2008., ..., 2009., 2013., 2014.. Proširite indeks (3 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Austrija · Vidi više »
Župan
Župan, u suvremenom smislu, politička je funkcija u Republici Hrvatskoj, a predstavlja nositelja izvršne vlasti u županiji.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Župan · Vidi više »
Boris Miletić
Boris Miletić (Pula, 2. rujna 1975.), hrvatski političar, istarski župan (2021. – danas) i bivši dugogodišnji pulski gradonačelnik (2006. – 2021.), te predsjednik IDS-a od 2014.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Boris Miletić · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Demokracija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Engleski jezik · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Europski parlament · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Francuski jezik · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Gospodarstvo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka umirovljenika
Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatska stranka umirovljenika · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1992.
Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske bili su drugi višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj, prvi nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnosti.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatski parlamentarni izbori 1992. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1995.
Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Ivan Jakovčić i Istarska županija · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Jadranska euroregija
mini Jadranska euroregija osnovana je 30.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Jadranska euroregija · Vidi više »
Ljerka Mintas-Hodak
Ljerka Mintas (Zagreb, 26. siječnja 1952. -), hrvatska odvjetnica i političarka.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Ljerka Mintas-Hodak · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Ljudska prava · Vidi više »
Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj
Izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave (ili skraćeno lokalni izbori) su izbori za članove općinskih vijeća odnosno gradskih vijeća, županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba te izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Neven Mimica
Neven Mimica (Split, 12. listopada 1953.), hrvatski ekonomist i političar, te bivši europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoja, slijedom čega je bio član Europske komisije.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Neven Mimica · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Njemački jezik · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Pazin · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Poreč · Vidi više »
Regionalizacija
Regionalizacija je sklonost ili proces formiranja regija.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Regionalizacija · Vidi više »
Sloboda tiska
Indeks slobode medija prema nvo "reporteri bez granica" Sloboda tiska je sloboda medija za objavljivanje i širenje informacija ili mišljenja, bilo putem tiska ili elektronskih medija bez ikakve kontrole vlasti ili cenzure.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Sloboda tiska · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Talijanski jezik · Vidi više »
Valter Flego
Valter Flego (Kopar, 15. kolovoza 1972.), hrvatski političar, od svibnja 2013.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Valter Flego · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Vojvodina · Vidi više »
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
Novi!!: Ivan Jakovčić i Zaštita okoliša · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 15. studenoga · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 1957. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 1980. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2009. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan Jakovčić i 2014. · Vidi više »
