Brže od pregledniku!
43 odnosi: Autobiografija, Brestovac, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Dragutin Tadijanović, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska pučka napredna stranka, Ikavski govor, Karlovac, Književnost, Modernizam (književnost), Novela, Onomatopeja, Pejzaž, Petrovaradin, Pjesma, Pjesnik, Poljski jezik, Pripovijetka, Roman, Slavonija, Slovenski jezik, Split, Svećenik, Tradicija, Tuđice, Tuberkuloza, Turcizam, Vinkovci, Zagreb, 16. studenoga, 18. studenoga, 1885., 1900., 1902., 1903., 1906., 1907., 1909., 1910., 1911., 2016., 8. veljače.
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Ivan Kozarac i Autobiografija · Vidi više »
Brestovac
Brestovac je naseljeno mjesto i istoimena općina u Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Ivan Kozarac i Brestovac · Vidi više »
Dani Josipa i Ivana Kozarca
Dani Josipa i Ivana Kozarca je hrvatska tradicijska kulturna manifestacija u Vinkovcima, posvećena hrvatskim književnicima, Josipu (Vinkovci, 1858. - Koprivnica, 1906.) i Ivanu Kozarcu (Vinkovci, 1885. – 1910.). Na manifestaciji sudjeluju književnici i književni znanstvenici iz cijele Hrvatske.
Novi!!: Ivan Kozarac i Dani Josipa i Ivana Kozarca · Vidi više »
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Novi!!: Ivan Kozarac i Dragutin Tadijanović · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Kozarac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pučka napredna stranka
Hrvatska pučka napredna stranka bila je politička stranka u Hrvatskoj od 1906. do 1910. Zajedno s Hrvatskom naprednom strankom (1904. – 1916.) i Hrvatskom samostalnom strankom (1910. – 1918.), bila je jednim od izvorišta od kojih je nastala Napredna demokratska stranka.
Novi!!: Ivan Kozarac i Hrvatska pučka napredna stranka · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Ivan Kozarac i Ikavski govor · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ivan Kozarac i Karlovac · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivan Kozarac i Književnost · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Ivan Kozarac i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Ivan Kozarac i Novela · Vidi više »
Onomatopeja
Onomatopeja (grč. onoma.
Novi!!: Ivan Kozarac i Onomatopeja · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Ivan Kozarac i Pejzaž · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Ivan Kozarac i Petrovaradin · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Ivan Kozarac i Pjesma · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Ivan Kozarac i Pjesnik · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Ivan Kozarac i Poljski jezik · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Ivan Kozarac i Pripovijetka · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Ivan Kozarac i Roman · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kozarac i Slavonija · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Ivan Kozarac i Slovenski jezik · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivan Kozarac i Split · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Ivan Kozarac i Svećenik · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Ivan Kozarac i Tradicija · Vidi više »
Tuđice
Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.
Novi!!: Ivan Kozarac i Tuđice · Vidi više »
Tuberkuloza
Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.
Novi!!: Ivan Kozarac i Tuberkuloza · Vidi više »
Turcizam
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Ivan Kozarac i Turcizam · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kozarac i Vinkovci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Kozarac i Zagreb · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Ivan Kozarac i 16. studenoga · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Ivan Kozarac i 18. studenoga · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1885. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1903. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kozarac i 1911. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ivan Kozarac i 2016. · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Ivan Kozarac i 8. veljače · Vidi više »
