Brže od pregledniku!
39 odnosi: Šibenik, Žigmund Luksemburški, Ban, Bitka na Kosovu polju, Dalmacija, Elizabeta Kotromanić, Ferdo Šišić, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvoje Gračanin, Ivan Horvat (ban), Ivan V. Frankapan, Ivanovci, Karlo II. Drački, Klis, Kruna sv. Stjepana, Kurjakovići, Latinski jezik, Marija Anžuvinska, Novigrad (Zadarska županija), Pavao Horvat (biskup), Regent, Split, Stari grad Vrana, Trogir, Tvrtko I. Kotromanić, Vitez, Vranski priorat, Zadarski list, 12. ožujka, 1372., 1382., 1383., 1385., 1386., 1387., 1389., 1391., 23. ožujka.
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ivan Paližna i Šibenik · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Ivan Paližna i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Ivan Paližna i Ban · Vidi više »
Bitka na Kosovu polju
Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.
Novi!!: Ivan Paližna i Bitka na Kosovu polju · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Paližna i Dalmacija · Vidi više »
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Novi!!: Ivan Paližna i Elizabeta Kotromanić · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Ivan Paližna i Ferdo Šišić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Paližna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Ivan Paližna i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvoje Gračanin
Hrvoje Gračanin (Zagreb, 28. studenoga 1973.), hrvatski povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Paližna i Hrvoje Gračanin · Vidi više »
Ivan Horvat (ban)
Ivan (Ivaniš) Horvat (oko 1340. – 15. kolovoza 1394.), hrvatski ban.
Novi!!: Ivan Paližna i Ivan Horvat (ban) · Vidi više »
Ivan V. Frankapan
Ivan V. Frankapan ili Anž Frankopan (? — Senj, 29. studenog 1393.), hrvatski velikaš, hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban iz hrvatske velikaške obitelji Frankapan.
Novi!!: Ivan Paližna i Ivan V. Frankapan · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Ivan Paližna i Ivanovci · Vidi više »
Karlo II. Drački
Karlo II.
Novi!!: Ivan Paližna i Karlo II. Drački · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Ivan Paližna i Klis · Vidi više »
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Novi!!: Ivan Paližna i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »
Kurjakovići
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).
Novi!!: Ivan Paližna i Kurjakovići · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ivan Paližna i Latinski jezik · Vidi više »
Marija Anžuvinska
location.
Novi!!: Ivan Paližna i Marija Anžuvinska · Vidi više »
Novigrad (Zadarska županija)
Novigrad je naselje i općina u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Ivan Paližna i Novigrad (Zadarska županija) · Vidi više »
Pavao Horvat (biskup)
Grb roda Horvat Pavao Horvat (Pavao iz Horvata; ? - poslije 1394.), 28.
Novi!!: Ivan Paližna i Pavao Horvat (biskup) · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Ivan Paližna i Regent · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivan Paližna i Split · Vidi više »
Stari grad Vrana
Stari grad Vrana (mjesno i Gradina) lokalitet je u mjestu Vrana, u blizini obale Vranskog jezera i na granici istoimenog Parka prirode.
Novi!!: Ivan Paližna i Stari grad Vrana · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ivan Paližna i Trogir · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Ivan Paližna i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Vitez
Vitez može značiti.
Novi!!: Ivan Paližna i Vitez · Vidi više »
Vranski priorat
Vranski priorat ili priorat vranski (lat. prioratus Auranae, mađarski vránai perjelség) je bio naziv organizacije vitezova templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području.
Novi!!: Ivan Paližna i Vranski priorat · Vidi više »
Zadarski list
Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.
Novi!!: Ivan Paližna i Zadarski list · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Ivan Paližna i 12. ožujka · Vidi više »
1372.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1372. · Vidi više »
1382.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1382. · Vidi više »
1383.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1383. · Vidi više »
1385.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1385. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1386. · Vidi više »
1387.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1387. · Vidi više »
1389.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1389. · Vidi više »
1391.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Paližna i 1391. · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Ivan Paližna i 23. ožujka · Vidi više »
