Brže od pregledniku!
42 odnosi: Žminj, Čakavski sabor, Čakavsko narječje, Bitola, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatska, Istra, Josip Kaplan, Košutići (Višnjan), Matica hrvatska, Modra lasta, Poreč, Pula, Višnjan, Vižinada, Vrsar, Zadar, 1. siječnja, 1934., 1953., 1955., 1956., 1966., 1968., 1970., 1972., 1975., 1977., 1978., 1981., 1984., 1987., 1989., 1990., 1993., 1994., 1996., 1997., 2002., 2003., 2004., 2005..
Žminj
Žminj je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj koja se sastoji od 33 naselja na 72 km².
Novi!!: Ivan Pilat i Žminj · Vidi više »
Čakavski sabor
Aleji glagoljaša u sjevernoj Istri Čakavski sabor hrvatska je kulturna udruga sa sjedištem u Žminju.
Novi!!: Ivan Pilat i Čakavski sabor · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Ivan Pilat i Čakavsko narječje · Vidi više »
Bitola
Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Ivan Pilat i Bitola · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Ivan Pilat i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Pilat i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Ivan Pilat i Istra · Vidi više »
Josip Kaplan
Josip Kaplan (Krško, 23. listopada 1910. – Lovran, 25. ožujka 1996.) bio je hrvatski skladatelj, zborovođa i glazbeni pedagog.
Novi!!: Ivan Pilat i Josip Kaplan · Vidi više »
Košutići (Višnjan)
Košutići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Višnjan, Istarska županija.
Novi!!: Ivan Pilat i Košutići (Višnjan) · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ivan Pilat i Matica hrvatska · Vidi više »
Modra lasta
Modra lasta je školski časopis u izdanju Školske knjige, koji izlazi od 1954. godine jednom mjesečno tijekom školske godine, na oko 52 stranice, a ima distribuciju po Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Pilat i Modra lasta · Vidi više »
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Novi!!: Ivan Pilat i Poreč · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Pilat i Pula · Vidi više »
Višnjan
Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Ivan Pilat i Višnjan · Vidi više »
Vižinada
Vižinada (tal. Visinada) općina je u Hrvatskoj, na sjeverozapadu Istre.
Novi!!: Ivan Pilat i Vižinada · Vidi više »
Vrsar
Vrsar (tal. Orsera) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Ivan Pilat i Vrsar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Ivan Pilat i Zadar · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Ivan Pilat i 1. siječnja · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Ivan Pilat i 1934. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1956. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Pilat i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Pilat i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Pilat i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivan Pilat i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivan Pilat i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Pilat i 2005. · Vidi više »
