Brže od pregledniku!
67 odnosi: Aleksandar Karađorđević, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Đakovo, Beč, Beograd, Bihać, Cata Dujšin-Ribar, Demokratska stranka (Srbija), Diktatura, Dubravko Dujšin, Frankovci, General bojnik, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski sabor, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivo Lola Ribar, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Karlovac, Komunizam, Mađaroni, Napredna omladina, Odlikovanja, Odvjetnik, Orden jugoslavenske zastave, Orden junaka socijalističkog rada, Prag, Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije, Prvi svjetski rat, Puniša Račić, Rusija, Savez komunista Jugoslavije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, Srbija, Stjepan Radić, Sveučilište u Zagrebu, Tomislav Tomljenović, Tugomir Alaupović, Vukmanić, Zagreb, 13. lipnja, 14. siječnja, 1881., 1899., 1904., 1906., 1913., 1918., ..., 1919., 1920., 1922., 1937., 1941., 1942., 1943., 1945., 1953., 1960., 1968., 1976., 2. veljače, 21. siječnja, 26. studenoga, 27. studenoga, 29. studenoga. Proširite indeks (17 više) »
Aleksandar Karađorđević
Postoje dvojica vladara po imenu Aleksandar Karađorđević.
Novi!!: Ivan Ribar i Aleksandar Karađorđević · Vidi više »
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Ivan Ribar i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Ivan Ribar i Đakovo · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Ribar i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivan Ribar i Beograd · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Ivan Ribar i Bihać · Vidi više »
Cata Dujšin-Ribar
Cata Dujšin-Ribar (Trogir, 17. listopada 1897. – Zagreb, 8. rujna 1994.), hrvatska slikarica i pjesnikinja.
Novi!!: Ivan Ribar i Cata Dujšin-Ribar · Vidi više »
Demokratska stranka (Srbija)
Demokratska stranka je politička stranka koja djeluje u Srbiji, i njezin lider je Zoran Lutovac.
Novi!!: Ivan Ribar i Demokratska stranka (Srbija) · Vidi više »
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Novi!!: Ivan Ribar i Diktatura · Vidi više »
Dubravko Dujšin
Dubravko Dujšin (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.), hrvatski kazališni i filmski glumac.
Novi!!: Ivan Ribar i Dubravko Dujšin · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Ivan Ribar i Frankovci · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Ivan Ribar i General bojnik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Ribar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Ivan Ribar i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Ribar i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Ivan Ribar i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Ivo Lola Ribar
Ivo Lola Ribar (Zagreb, 23. travnja 1916. – Glamočko polje, 27. studenoga 1943.), bio je jugoslavenski i hrvatski političar (član KPJ), partizanski dužnosnik, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Ivan Ribar i Ivo Lola Ribar · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Ivan Ribar i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Ivan Ribar i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ivan Ribar i Karlovac · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Ivan Ribar i Komunizam · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Ivan Ribar i Mađaroni · Vidi više »
Napredna omladina
Naprednjaci ili Napredna omladina naziv je za neformalnu skupinu pripadnika radikalne hrvatske nacionalističke mladeži, koji su 1895. Godine, zajedno s pravaškom mladeži, iako se poslije žestoko sukobljavaju, sudjelovali u demonstracijama protiv autoritarnog režima bana Khuen-Héderváryja, odnosno paljenju mađarske zastave u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Ribar i Napredna omladina · Vidi više »
Odlikovanja
Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odlikovanja su znak priznanja zajednice za istaknute zasluge.
Novi!!: Ivan Ribar i Odlikovanja · Vidi više »
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Novi!!: Ivan Ribar i Odvjetnik · Vidi više »
Orden jugoslavenske zastave
Orden jugoslavenske zastave bilo je odlikovanje SFRJ s pet stupnjeva.
Novi!!: Ivan Ribar i Orden jugoslavenske zastave · Vidi više »
Orden junaka socijalističkog rada
Orden junaka socijalističkog rada bilo je četvrto odlikovanje SFRJ po važnosnom slijedu.
Novi!!: Ivan Ribar i Orden junaka socijalističkog rada · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ivan Ribar i Prag · Vidi više »
Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije
Ustanova Predsjednika Predsjedništva SFRJ ustanovljena je nakon Titove smrti 1980. godine.
Novi!!: Ivan Ribar i Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ivan Ribar i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Novi!!: Ivan Ribar i Puniša Račić · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ivan Ribar i Rusija · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Ivan Ribar i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ivan Ribar i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
Grb Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije nakon 1953. Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ; slovenski: Socialistična zveza delovnega ljudstva Jugoslavije, makedonski: Социјалистички сојуз на работниот народ на Југославија) je naziv za najmasovniju društveno-političku organizaciju koja je djelovala u Jugoslaviji.
Novi!!: Ivan Ribar i Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivan Ribar i Srbija · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Ivan Ribar i Stjepan Radić · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Ivan Ribar i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tomislav Tomljenović
Dr.
Novi!!: Ivan Ribar i Tomislav Tomljenović · Vidi više »
Tugomir Alaupović
Tugomir Alaupović 1940. Tugomir Alaupović (Dolac kod Travnika, 18. kolovoza 1870. – Zagreb, 9. travnja 1958.), hrvatski pjesnik i pripovjedač.
Novi!!: Ivan Ribar i Tugomir Alaupović · Vidi više »
Vukmanić
Vukmanić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Karlovca, Karlovačka županija.
Novi!!: Ivan Ribar i Vukmanić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Ribar i Zagreb · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Ivan Ribar i 13. lipnja · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Ivan Ribar i 14. siječnja · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1881. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1899. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1906. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1920. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1922. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Ivan Ribar i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1945. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1953. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1960. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1968. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ribar i 1976. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Ivan Ribar i 2. veljače · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Ivan Ribar i 21. siječnja · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Ivan Ribar i 26. studenoga · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Ivan Ribar i 27. studenoga · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Ivan Ribar i 29. studenoga · Vidi više »
