Brže od pregledniku!
39 odnosi: Andrija Medulić, August Harambašić, Šime Mazzura, Beč, Berlin, Bjelovar, Cikorija, Franck (tvrtka), Franjo Rački, Heidelberg, Hreljin, Hrvatska, Hrvatska domovina (Zagreb), Hrvatski narod, Hrvatski sabor, Italija, Ivan Mažuranić, Katoličanstvo, Laik, Marijan Derenčin, Mile Starčević, Mirogoj, Pariz, Prvi hrvatski katolički sastanak, Rijeka, Senj, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Starčevićev dom, Stranka prava, Strossmayerova galerija starih majstora, Sušačka revija, Zagreb, 1849., 1874., 1876., 1900., 1915., 22. siječnja, 23. siječnja.
Andrija Medulić
''Sveta obitelj sa sv. Katarinom i malim Ivanom Krstiteljem'' (95 x 118 cm, oko 1552.), Beč ''Obraćenje Sv. Pavla'' (ulje na platnu, 205 X 265 cm), Venecija Andrija Medulić (Andrea Schiavone, Andrea Meldolla, Andrija Zadranin; Zadar ili Nadin, 1510. – 1515. - Mletci, 1. prosinca 1563.), hrvatsko-talijanski renesansni slikar i grafičar, jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.
Novi!!: Ivan Ružić i Andrija Medulić · Vidi više »
August Harambašić
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb, 16. srpnja 1911.), bio je hrvatski pisac, pjesnik, publicist, odvjetnik, političar i prevoditelj.
Novi!!: Ivan Ružić i August Harambašić · Vidi više »
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Ivan Ružić i Šime Mazzura · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Ružić i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Ivan Ružić i Berlin · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Ivan Ružić i Bjelovar · Vidi više »
Cikorija
Cikorija (divlja vodopija, obična vodopija, vuzlika, konjogriz, konjska trava, kažiput, vodoplav, radič, latinski: Cichorium intybus. To je višegodišnja biljka iz porodice glavočika (rod vodopija). Često se pod imenom cikorije podrazumjeva varijanta endivije - crispa, a ta pogreška je duboko ukorijenjena, pogotovo u Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Pradomovina joj je Europa gdje je posvuda prisutna, ali se udomaćila i u SAD i Australiji. Može ju se pronaći posvuda, raste kao korov, pored staza i puteva, po pašnjacima, livadama, obodima šuma.
Novi!!: Ivan Ružić i Cikorija · Vidi više »
Franck (tvrtka)
Franck d.d. je hrvatska tvrtka za proizvodnju kave, čaja i snack proizvoda.
Novi!!: Ivan Ružić i Franck (tvrtka) · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Ivan Ružić i Franjo Rački · Vidi više »
Heidelberg
Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.
Novi!!: Ivan Ružić i Heidelberg · Vidi više »
Hreljin
Hreljin je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Ružić i Hreljin · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Ružić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska domovina (Zagreb)
Hrvatska domovina je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: Ivan Ružić i Hrvatska domovina (Zagreb) · Vidi više »
Hrvatski narod
* Hrvati, narod.
Novi!!: Ivan Ružić i Hrvatski narod · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Ružić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ivan Ružić i Italija · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Ivan Ružić i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Ivan Ružić i Katoličanstvo · Vidi više »
Laik
Laik (grčki: λαός) je član kršćanske crkve, koji živi u tzv.
Novi!!: Ivan Ružić i Laik · Vidi više »
Marijan Derenčin
Marijan Derenčin (Rijeka, 24. rujna 1836. – Zagreb, 8. veljače 1908.), hrvatski književnik, pravnik i političar.
Novi!!: Ivan Ružić i Marijan Derenčin · Vidi više »
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Ivan Ružić i Mile Starčević · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ivan Ružić i Mirogoj · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivan Ružić i Pariz · Vidi više »
Prvi hrvatski katolički sastanak
Prvi hrvatski katolički sastanak je održan u Zagrebu, od 3.
Novi!!: Ivan Ružić i Prvi hrvatski katolički sastanak · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivan Ružić i Rijeka · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Ivan Ružić i Senj · Vidi više »
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Novi!!: Ivan Ružić i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »
Starčevićev dom
Ivana Standla (1832. – 1897.) Starčevićev dom je zgrada na današnjem Trgu Ante Starčevića (k. br. 6) u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Ružić i Starčevićev dom · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Ivan Ružić i Stranka prava · Vidi više »
Strossmayerova galerija starih majstora
Strossmayerova galerija starih majstora nosi, ime njezina osnivača i utemeljitelja, biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Novi!!: Ivan Ružić i Strossmayerova galerija starih majstora · Vidi više »
Sušačka revija
Sušačka revija, hrvatski časopis sa Sušaka.
Novi!!: Ivan Ružić i Sušačka revija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Ružić i Zagreb · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ružić i 1849. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ružić i 1874. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ružić i 1876. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivan Ružić i 1900. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Ružić i 1915. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Ivan Ružić i 22. siječnja · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Ivan Ružić i 23. siječnja · Vidi više »
