Brže od pregledniku!
23 odnosi: Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Hrvatski rukometni savez, IHF, Jugoslavenska rukometna reprezentacija, Publicistika, Rukomet, Rukomet na OI 1972., Rukomet na OI 1976., Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974., Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 1970., V. Mediteranske igre – Tunis 1967., VII. Mediteranske igre – Alžir 1975., Zagreb, 18. rujna, 19. prosinca, 1923., 1948., 1949., 1957., 1978., 1994., 31. listopada.
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Snoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: Ivan Snoj i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski rukometni savez
Hrvatski rukometni savez (HRS) je krovna organizacija za šport rukomet u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Snoj i Hrvatski rukometni savez · Vidi više »
IHF
* Međunarodni rukometni savez (eng. International Handball Federation, IHF), krovna organizacija rukometa i rukometa na pijesku.
Novi!!: Ivan Snoj i IHF · Vidi više »
Jugoslavenska rukometna reprezentacija
Jugoslavenska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu rukometu.
Novi!!: Ivan Snoj i Jugoslavenska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Ivan Snoj i Publicistika · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Ivan Snoj i Rukomet · Vidi više »
Rukomet na OI 1972.
Rukomet na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. uključivao je natjecanja samo u muškoj konkurenciji.
Novi!!: Ivan Snoj i Rukomet na OI 1972. · Vidi više »
Rukomet na OI 1976.
Rukomet na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. uključivao je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.
Novi!!: Ivan Snoj i Rukomet na OI 1976. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1974. održano je od 28. veljače do 10. ožujka u DR Njemačkoj.
Novi!!: Ivan Snoj i Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 1970.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1970. održano je u Francuskoj od 26. veljače do 8. ožujka.
Novi!!: Ivan Snoj i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Francuska 1970. · Vidi više »
V. Mediteranske igre – Tunis 1967.
V.
Novi!!: Ivan Snoj i V. Mediteranske igre – Tunis 1967. · Vidi više »
VII. Mediteranske igre – Alžir 1975.
VII.
Novi!!: Ivan Snoj i VII. Mediteranske igre – Alžir 1975. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Snoj i Zagreb · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Ivan Snoj i 18. rujna · Vidi više »
19. prosinca
19.
Novi!!: Ivan Snoj i 19. prosinca · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Snoj i 1923. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Snoj i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Snoj i 1949. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Snoj i 1957. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Snoj i 1978. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Snoj i 1994. · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Ivan Snoj i 31. listopada · Vidi više »
