Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ivan Strinić

Indeks Ivan Strinić

Ivan Strinić (Split, 17. srpnja 1987.) umirovljeni je hrvatski nogometaš.

44 odnosi: A.C. Milan, Ante Miše, Branič (nogomet), Euro, Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016., FK Dnjipro, Francuska, GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Italija, Ivan Buljan, Kolinda Grabar-Kitarović, Le Mans Football Club, NK Hrvatski dragovoljac Zagreb, Nogomet, Prva nogometna liga, Red kneza Branimira s ogrlicom, S.S.C. Napoli, Split, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018., U.C. Sampdoria, Ukrajina, Zagreb, 1. siječnja, 17. srpnja, 1987., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2010., 2011., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 27. siječnja.

A.C. Milan

Associazione Calcio Milan, skraćeno nazivani A.C. Milan ili jednostavno Milan, talijanski je nogometni klub iz Milana, Lombardija, koji se natječu u prvoj talijanskoj ligi Serie A. Milan su 1899. osnovali krojač čipki Herbet Kilpin i biznismen Alfred Edwards.

Novi!!: Ivan Strinić i A.C. Milan · Vidi više »

Ante Miše

Ante Miše (Vukovar, 14. lipnja 1967.), bivši je hrvatski nogometaš i sadašnji trener.

Novi!!: Ivan Strinić i Ante Miše · Vidi više »

Branič (nogomet)

U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.

Novi!!: Ivan Strinić i Branič (nogomet) · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Ivan Strinić i Euro · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.

Europsko prvenstvo u nogometu 2016., popularnije pod nazivom UEFA Euro 2016, bilo je 15.

Novi!!: Ivan Strinić i Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016. · Vidi više »

FK Dnjipro

Dnjipro je ukrajinski profesionalni nogometni klub iz grada Dnjipra.

Novi!!: Ivan Strinić i FK Dnjipro · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ivan Strinić i Francuska · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Ivan Strinić i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: Ivan Strinić i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ivan Strinić i Hrvatska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Ivan Strinić i Italija · Vidi više »

Ivan Buljan

Ivan Buljan (Runovići, 11. prosinca 1949.) je hrvatski nogometni trener i bivši nogometaš.

Novi!!: Ivan Strinić i Ivan Buljan · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Ivan Strinić i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Le Mans Football Club

Le Mans Football Club francuski je nogometni klub iz istoimenog grada Le Mansa (poznatog po utrci 24 sata Le Mansa).

Novi!!: Ivan Strinić i Le Mans Football Club · Vidi više »

NK Hrvatski dragovoljac Zagreb

NK Hrvatski dragovoljac nogometni je klub iz Zagreba.

Novi!!: Ivan Strinić i NK Hrvatski dragovoljac Zagreb · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Ivan Strinić i Nogomet · Vidi više »

Prva nogometna liga

Prva nogometna liga, službenog naziva SuperSport Prva NL, hrvatska je nogometna liga drugog stupnja.

Novi!!: Ivan Strinić i Prva nogometna liga · Vidi više »

Red kneza Branimira s ogrlicom

Red kneza Branimira s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Ivan Strinić i Red kneza Branimira s ogrlicom · Vidi više »

S.S.C. Napoli

Società Sportiva Calcio Napoli, kraće SSC Napoli, ili samo Napoli, talijanski talijanski je profesionalni nogometni klub sa sjedištem u Napulju, Campania, osnovan 1926.

Novi!!: Ivan Strinić i S.S.C. Napoli · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Ivan Strinić i Split · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. FIFA-ino svjetsko prvenstvo u nogometu (poznato i pod imenom Svjetsko nogometno prvenstvo ili najjednostavnije Svjetsko prvenstvo) međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije.

Novi!!: Ivan Strinić i Svjetsko prvenstvo u nogometu · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.

Novi!!: Ivan Strinić i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. · Vidi više »

U.C. Sampdoria

Unione Calcio Sampdoria SpA je talijanski drugoligaš iz Genove.

Novi!!: Ivan Strinić i U.C. Sampdoria · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Ivan Strinić i Ukrajina · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ivan Strinić i Zagreb · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Ivan Strinić i 1. siječnja · Vidi više »

17. srpnja

17.

Novi!!: Ivan Strinić i 17. srpnja · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Strinić i 1987. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Ivan Strinić i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ivan Strinić i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ivan Strinić i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ivan Strinić i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Ivan Strinić i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ivan Strinić i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ivan Strinić i 2008. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Ivan Strinić i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Strinić i 2011. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ivan Strinić i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Ivan Strinić i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Ivan Strinić i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ivan Strinić i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Ivan Strinić i 2018. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Ivan Strinić i 2019. · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: Ivan Strinić i 27. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »