Brže od pregledniku!
51 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Čile, Branko Meničanin, Dani satire Fadila Hadžića, Danska, Dejan Aćimović, Dora Ruždjak Podolski, Drama, Dramaturgija, Engleska, Film, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvoje Hribar, Ivica Boban, Ivica Kunčević, Jelena Miholjević, Kopenhagen, Krešimir Dolenčić, Ksenija Marinković, Ljubljana, London, Marulićevi dani, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić", Nenni Delmestre, Nina Violić, Proza, Puška za uspavljivanje (1997.), Rene Medvešek, Rijeka, Roman, Slovenija, Sveučilište, Teatar &TD, Teatar Rugantino, Televizija, Vilim Matula, Zagreb, Zagrebački pentagram, Zagrebačko kazalište mladih, 1966., 1991., 1992., 1997., 2002., 2012., ..., 2018.. Proširite indeks (1 više) »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Vidić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Ivan Vidić i Čile · Vidi više »
Branko Meničanin
Branko Meničanin (Karlovac, 3. svibnja 1963.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Ivan Vidić i Branko Meničanin · Vidi više »
Dani satire Fadila Hadžića
Kazalište Kerempuh tijekom ljetne stanke Dani satire Fadila Hadžića su godišnji festival koji okuplja najbolja komediografska i satirička djela hrvatske kazališne produkcije, uz sudjelovanje istaknutih produkcija iz inozemstva, a odražava se u zagrebačkom satiričkom kazalištu Kerempuh.
Novi!!: Ivan Vidić i Dani satire Fadila Hadžića · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Ivan Vidić i Danska · Vidi više »
Dejan Aćimović
Dejan Aćimović (Čapljina, BIH, 20. svibnja 1963.) je hrvatski glumac i redatelj iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ivan Vidić i Dejan Aćimović · Vidi više »
Dora Ruždjak Podolski
Dora Ruždjak Podolski (Zagreb, 24. kolovoza 1971.), kazališna redateljica Završila je Školu za ritmiku i ples te Klasičnu gimnaziju u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Vidić i Dora Ruždjak Podolski · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Ivan Vidić i Drama · Vidi više »
Dramaturgija
Dramaturgija je disciplina koja se bavi proučavanjem dramske kompozicije i glavnih elemenata drame, načelima organizacije dramske građe, izvođenjima dramskih djela te općenito dramskim tekstom.
Novi!!: Ivan Vidić i Dramaturgija · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Ivan Vidić i Engleska · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Ivan Vidić i Film · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Ivan Vidić i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vidić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Vidić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci
HNK Ivana pl.
Novi!!: Ivan Vidić i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Ivan Vidić i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvoje Hribar
Hrvoje Hribar (Zagreb, 1962.) je hrvatski redatelj i scenarist, pisac radio drama te filmski kritičar široj javnosti poznat po filmu Što je muškarac bez brkova, ali i kao drugi (nakon Alberta Kapovića) direktor Hrvatskog audiovizuelnog centra (HAVC).
Novi!!: Ivan Vidić i Hrvoje Hribar · Vidi više »
Ivica Boban
Ivica Boban (Zagreb, 1942.) je hrvatska kazališna redateljica.
Novi!!: Ivan Vidić i Ivica Boban · Vidi više »
Ivica Kunčević
Iviva Kunčević (Bartolovec, 9. travnja 1945. – Dubrovnik, 6. srpnja 2022.) hrvatski kazališni redatelj.
Novi!!: Ivan Vidić i Ivica Kunčević · Vidi više »
Jelena Miholjević
Jelena Miholjević (Zagreb, 27. rujna 1969.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Ivan Vidić i Jelena Miholjević · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Ivan Vidić i Kopenhagen · Vidi više »
Krešimir Dolenčić
Krešimir Dolenčić (Zagreb, 1962.) je hrvatski kazališni redatelj.
Novi!!: Ivan Vidić i Krešimir Dolenčić · Vidi više »
Ksenija Marinković
Ksenija Marinković (Virovitica, 18. travnja 1966.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Ivan Vidić i Ksenija Marinković · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Ivan Vidić i Ljubljana · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Ivan Vidić i London · Vidi više »
Marulićevi dani
Marulićevi dani, kulturna manifestacija međunarodnog karaktera posvećena hrvatskoj dramskoj riječi i djelu Marka Marulića.
Novi!!: Ivan Vidić i Marulićevi dani · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Ivan Vidić i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"
Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" je književna nagrada koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u svrhu poticanja hrvatskog dramskog i kazališnog stvaralaštva.
Novi!!: Ivan Vidić i Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" · Vidi više »
Nenni Delmestre
Nenni Delmestre (Split, 1958.), hrvatska kazališna redateljica.
Novi!!: Ivan Vidić i Nenni Delmestre · Vidi više »
Nina Violić
Nina Violić (Rijeka, 15. ožujka 1972.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Ivan Vidić i Nina Violić · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Ivan Vidić i Proza · Vidi više »
Puška za uspavljivanje (1997.)
Puška za uspavljivanje, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Ivan Vidić i Puška za uspavljivanje (1997.) · Vidi više »
Rene Medvešek
Rene Medvešek (Velika Gorica, 21. lipnja 1963.) je hrvatski filmski i kazališni glumac, redatelj i profesor scenskog govora.
Novi!!: Ivan Vidić i Rene Medvešek · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivan Vidić i Rijeka · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Ivan Vidić i Roman · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ivan Vidić i Slovenija · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Ivan Vidić i Sveučilište · Vidi više »
Teatar &TD
Teatar &TD hrvatska je kazališna kuća iz Zagreba.
Novi!!: Ivan Vidić i Teatar &TD · Vidi više »
Teatar Rugantino
desno Teatar Rugantino je neovisna umjetnička organizacija osnovana 1998. u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Vidić i Teatar Rugantino · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Ivan Vidić i Televizija · Vidi više »
Vilim Matula
Vilim Matula (Vili Matula) (Zagreb, 5. ožujka 1962.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Ivan Vidić i Vilim Matula · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Vidić i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački pentagram
Zagrebački pentagram kultna je predstava Zagrebačkog kazališta mladih u režiji Paola Magellia nastala u zlatnom razdoblju tog kazališta.
Novi!!: Ivan Vidić i Zagrebački pentagram · Vidi više »
Zagrebačko kazalište mladih
Logotip Zagrebačkog kazališta mladih. Zagrebačko kazalište mladih (ZeKaeM), nekadašnje Pionirsko kazalište koje u Zagrebu djeluje od 29. ožujka 1948., jedno je od popularnih zagrebačkih kazališta.
Novi!!: Ivan Vidić i Zagrebačko kazalište mladih · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vidić i 1966. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vidić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ivan Vidić i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Vidić i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivan Vidić i 2002. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Vidić i 2012. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Ivan Vidić i 2018. · Vidi više »
