Brže od pregledniku!
44 odnosi: Adam Franjo Burić, Austrijsko Carstvo, Barun, Bojna, Bojnik, Franjo Jelačić, General bojnik, Graz, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski vojnik, Kopnena vojska, Kraljevina Ugarska, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Nadvojvoda, Napoleonski ratovi, Natporučnik, Podmaršal, Potpukovnik, Pukovnik, Revolucija u Mađarskoj 1848., Satnik, Sveti Ivan Zelina, Varaždin, Zagreb, Zastavnik, 1792., 1809., 1813., 1814., 1816., 1821., 1833., 1835., 1839., 1845., 1848., 1849., 1850., 1852., 1858., 26. ožujka, 30. ožujka, 8. veljače.
Adam Franjo Burić
Adam Franjo Burić (njem.: Adam Franz Freiherr Burich von Pournay) (Banska krajina, 1732. – Varaždin, 27. veljače 1803.), hrvatski barun i potpukovnik (Oberstleutnant) Habsburške Monarhije.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Adam Franjo Burić · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Barun · Vidi više »
Bojna
Bojna – ili bataljun – je vojna postrojba koja se sastoji od 3 – 5 satnija ili bitnica (300 do 800 vojnika); njome zapovijeda bojovnik kojemu su podređeni satnici (zapovjednici satnije).
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Bojna · Vidi više »
Bojnik
Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Bojnik · Vidi više »
Franjo Jelačić
Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. – Szala-Apathy, Mađarska, 4. veljače 1810.), hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Franjo Jelačić · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i General bojnik · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Graz · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski vojnik
Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Hrvatski vojnik · Vidi više »
Kopnena vojska
Kopnena vojska je grana oružanih snaga kojoj je glavna zadaća djelovanje na kopnu, samostalno ili u suradnji s nekim drugim granama oružanih snaga.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Kopnena vojska · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »
Nadvojvoda
Nadvojvoda (ženski oblik nadvojvotkinja; njem. Erzherzog, ženski oblik Erzherzogin; lat. archidux, ženski oblik archiducissa), visoka titula plemstva u rangu iznad vojvode, a ispod kralja, uglavnom u uporabi u Habsburškoj i Habsburško-lorenskoj kući.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Nadvojvoda · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Natporučnik
Oznaka čina natporučnika u OS RH Natporučnik (natporučnica) je niži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod satnika, a iznad poručnika.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Natporučnik · Vidi više »
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Podmaršal · Vidi više »
Potpukovnik
Nezavisne Države Hrvatske. Oznaka čina u JNA. Potpukovnik (ponegdje i podpukovnik i dopukovnik) je časnički čin koji se koristi u mnogim vojskama svijeta.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Potpukovnik · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Pukovnik · Vidi više »
Revolucija u Mađarskoj 1848.
Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »
Satnik
Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Satnik · Vidi više »
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Sveti Ivan Zelina · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Varaždin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Zagreb · Vidi više »
Zastavnik
Zastavnik, najviši dočasnički ili prvi časnički čin u nekim vojskama.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i Zastavnik · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1792. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1809. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1814. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1816. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1821. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1833. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1835. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1839. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1845. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1850. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1852. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 1858. · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 26. ožujka · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 30. ožujka · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Ivan Vilim Burić i 8. veljače · Vidi više »
