Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Ivan Zajc

Indeks Ivan Zajc

Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.

98 odnosi: August Šenoa, Česi, Beč, Dirigiranje, Dolazak Hrvata, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Fijumanski dijalekt, Franjo Josip I., Franjo Marković, Glazba, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska revija, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Ivan Dežman, Ivan Gundulić, Ivan Kostrenčić, Josip Eugen Tomić, Josip Juraj Strossmayer, Kazalište, La Scala, Libreto, Listopad, Lovro Županović, Milano, Mirogoj, Mislav (opera), Nikola Šubić Zrinjski (opera), Odvjetnik, Opera, Opereta, Oratorij, Pedagog, Plemeniti, Pneumonija, Pravo, Rijeka, Romantizam, Skladatelj, Smrt, Srećko Albini, Violina, Vitez, Zadar, Zagreb, 1. veljače, 10. prosinca, 13. ožujka, 13. siječnja, ..., 14. rujna, 15. prosinca, 16. prosinca, 18. studenoga, 1800., 1805., 1821., 1829., 1830., 1832., 1835., 1836., 1837., 1844., 1845., 1846., 1850., 1854., 1855., 1856., 1857., 1862., 1863., 1867., 1868., 1869., 1870., 1874., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1908., 1912., 1914., 1925., 2. listopada, 20. listopada, 21. veljače, 23. kolovoza, 23. veljače, 24. veljače, 26. listopada, 3. kolovoza, 31. siječnja, 4. listopada, 4. svibnja, 5. siječnja, 7. travnja. Proširite indeks (48 više) »

August Šenoa

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.

Novi!!: Ivan Zajc i August Šenoa · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Ivan Zajc i Česi · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Ivan Zajc i Beč · Vidi više »

Dirigiranje

Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.

Novi!!: Ivan Zajc i Dirigiranje · Vidi više »

Dolazak Hrvata

Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.

Novi!!: Ivan Zajc i Dolazak Hrvata · Vidi više »

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Novi!!: Ivan Zajc i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »

Fijumanski dijalekt

Fijumanski dijalekt (fijum. el fiuman, tal. il fiumano) je venetski dijalekt koji se govori u gradu Rijeci.

Novi!!: Ivan Zajc i Fijumanski dijalekt · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Ivan Zajc i Franjo Josip I. · Vidi više »

Franjo Marković

Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.

Novi!!: Ivan Zajc i Franjo Marković · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Ivan Zajc i Glazba · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ivan Zajc i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Ivan Zajc i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska revija

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Novi!!: Ivan Zajc i Hrvatska revija · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Ivan Zajc i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci

HNK Ivana pl.

Novi!!: Ivan Zajc i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »

Ivan Dežman

Ivan Dežman (Rijeka, 6. svibnja 1841. – Zagreb, 24. listopada 1873.), hrvatski književnik i liječnik pulmolog Završio je medicinu u Beču, te živio u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.

Novi!!: Ivan Zajc i Ivan Dežman · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Ivan Zajc i Ivan Gundulić · Vidi više »

Ivan Kostrenčić

Ivan Kostrenčić (Crikvenica, 16. studenog 1844. – Crikvenica, 9. ožujka 1924.), prvi hrvatski profesionalni knjižničar i prvi sveučilišni knjižar.

Novi!!: Ivan Zajc i Ivan Kostrenčić · Vidi više »

Josip Eugen Tomić

'''Josip Eugen Tomić''' Josip Eugen Tomić (Požega, 18. listopada 1843. – Zagreb, 13. srpnja 1906.), hrvatski književnik.

Novi!!: Ivan Zajc i Josip Eugen Tomić · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Ivan Zajc i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Ivan Zajc i Kazalište · Vidi više »

La Scala

Unutrašnjost ''La Scale'' Teatro alla Scala – ili samo La Scala – svjetski je poznata operna kuća u Milanu u Italiji.

Novi!!: Ivan Zajc i La Scala · Vidi više »

Libreto

Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.

Novi!!: Ivan Zajc i Libreto · Vidi više »

Listopad

Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ivan Zajc i Listopad · Vidi više »

Lovro Županović

Lovro Županović (Šibenik, 21. srpnja 1925. – Zagreb, 18. ožujka 2004.), akademik, skladatelj, muzikolog, profesor.

Novi!!: Ivan Zajc i Lovro Županović · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Ivan Zajc i Milano · Vidi više »

Mirogoj

Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.

Novi!!: Ivan Zajc i Mirogoj · Vidi više »

Mislav (opera)

Mislav, izvorna narodna opera u tri čina, skladatelj Ivan pl. Zajc.

Novi!!: Ivan Zajc i Mislav (opera) · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinjski (opera)

Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno-scensko djelo.

Novi!!: Ivan Zajc i Nikola Šubić Zrinjski (opera) · Vidi više »

Odvjetnik

Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Novi!!: Ivan Zajc i Odvjetnik · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Ivan Zajc i Opera · Vidi više »

Opereta

Opereta (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja.

Novi!!: Ivan Zajc i Opereta · Vidi više »

Oratorij

Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).

Novi!!: Ivan Zajc i Oratorij · Vidi više »

Pedagog

Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.

Novi!!: Ivan Zajc i Pedagog · Vidi više »

Plemeniti

Plemeniti (njem. Edler) do 1919. godine bio najniža razina plemstva u Austro-Ugarskoj i Njemačkom Carstvu, odmah ispod Rittera (nasljednog viteza), ali iznad plemića bez titule, koji su ispred prezimena koristili samo plemićku česticu von.

Novi!!: Ivan Zajc i Plemeniti · Vidi više »

Pneumonija

Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.

Novi!!: Ivan Zajc i Pneumonija · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Ivan Zajc i Pravo · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ivan Zajc i Rijeka · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Ivan Zajc i Romantizam · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Ivan Zajc i Skladatelj · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Ivan Zajc i Smrt · Vidi više »

Srećko Albini

Srećko Albini (Županja, 10. prosinca 1869. – Zagreb, 18. travnja 1933.), hrvatski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Ivan Zajc i Srećko Albini · Vidi više »

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.

Novi!!: Ivan Zajc i Violina · Vidi više »

Vitez

Vitez može značiti.

Novi!!: Ivan Zajc i Vitez · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Ivan Zajc i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ivan Zajc i Zagreb · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Ivan Zajc i 1. veljače · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Ivan Zajc i 10. prosinca · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: Ivan Zajc i 13. ožujka · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Ivan Zajc i 13. siječnja · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: Ivan Zajc i 14. rujna · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: Ivan Zajc i 15. prosinca · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: Ivan Zajc i 16. prosinca · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: Ivan Zajc i 18. studenoga · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1800. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1805. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1821. · Vidi više »

1829.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1829. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1830. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1832. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1835. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1836. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1837. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1844. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1845. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1846. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1850. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1854. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1855. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1856. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1857. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1862. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1863. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1868. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1869. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1870. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1874. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1895. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 19. stoljeće · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1908. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1912. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Ivan Zajc i 1914. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Ivan Zajc i 1925. · Vidi više »

2. listopada

2.

Novi!!: Ivan Zajc i 2. listopada · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Ivan Zajc i 20. listopada · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: Ivan Zajc i 21. veljače · Vidi više »

23. kolovoza

23.

Novi!!: Ivan Zajc i 23. kolovoza · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Ivan Zajc i 23. veljače · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: Ivan Zajc i 24. veljače · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: Ivan Zajc i 26. listopada · Vidi više »

3. kolovoza

3.

Novi!!: Ivan Zajc i 3. kolovoza · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: Ivan Zajc i 31. siječnja · Vidi više »

4. listopada

4.

Novi!!: Ivan Zajc i 4. listopada · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Ivan Zajc i 4. svibnja · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: Ivan Zajc i 5. siječnja · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: Ivan Zajc i 7. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ivan pl. Zajc.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »