Brže od pregledniku!
105 odnosi: Albert Bazala, Aleksandar I. Karađorđević, Animirani film, Antun Barac, Antun Branko Šimić, Antun Gustav Matoš, August Harambašić, Školska knjiga, Šuma Striborova, Švedski jezik, Češki jezik, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.), Bengalski jezik, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Crkva sv. Marka u Zagrebu, Cvijeta Job, Danski jezik, Dimitrija Demeter, Djeca, Dnevnik (književnost), Dragutin Domjanić, Engleski jezik, Esej, Esperanto, Francuski jezik, Gavro Manojlović, Hans Christian Andersen, Hindski jezik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska revija, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Hrvatski narodni preporod, Ivan Antolčić, Ivan Mažuranić, Japanski jezik, Jastrebarsko, John Ronald Reuel Tolkien, Josip Juraj Strossmayer, Karlovac, Kineski jezik, Književnost, Korejski jezik, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Mađaroni, Mato Artuković, ..., Međunarodni Crveni križ, Milan Amruš, Mirogoj, Narodne novine, Njemački jezik, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za književnost, Ogulin, Ogulinski festival bajke, Opća i nacionalna enciklopedija, Perzijski jezik, Poezija, Poljski jezik, Priče iz davnine, Prvi svjetski rat, Ruski jezik, Samoubojstvo, Slavenska mitologija, Slavonski Brod, Slovački jezik, Ukrajinski jezik, Vijenac (časopis), Vijetnamski jezik, Vinko Brešić, Vjesnik, Vladimir Kirin, Vladimir Mažuranić (leksikograf), Zagreb, 15. kolovoza, 18. travnja, 1874., 1886., 1891., 1892., 1898., 1900., 1901., 1903., 1912., 1913., 1916., 1923., 1927., 1931., 1933., 1934., 1935., 1937., 1938., 1971., 20. stoljeće, 2000., 2013., 21. rujna, 6. rujna. Proširite indeks (55 više) »
Albert Bazala
Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Albert Bazala · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Animirani film
Bambi'' (1942.) Animirani konj Crtani (animirani) film je vid filmske umjetnosti; film koji je proizveden različitim tehnikama animacije.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Animirani film · Vidi više »
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Antun Barac · Vidi više »
Antun Branko Šimić
Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Antun Branko Šimić · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
August Harambašić
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb, 16. srpnja 1911.), bio je hrvatski pisac, pjesnik, publicist, odvjetnik, političar i prevoditelj.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i August Harambašić · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Školska knjiga · Vidi više »
Šuma Striborova
Šuma Striborova, jedna je od pripovijedaka iz knjige Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Šuma Striborova · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Švedski jezik · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Češki jezik · Vidi više »
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Čudnovate zgode šegrta Hlapića · Vidi više »
Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.)
Čudnovate zgode šegrta Hlapića je hrvatski dugometražni crtani film iz 1997. Snimila ga je produkcijska kuća Croatia film, a nastao je prema istoimenom dječjem romanu hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.) · Vidi više »
Bengalski jezik
right Bengalski jezik (bangala, bangla, bangla-bhasa; ISO 639-3: ben) indoarijski jezik Južne Azije koji je evoluirao iz sanskrta, palija i prakritskog jezika.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Bengalski jezik · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Crkva sv. Marka u Zagrebu
Crkva svetoga Marka jedan je od najstarijih građevnih spomenika grada Zagreba, a smještena je na Trgu svetoga Marka, kao i Hrvatski sabor.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Crkva sv. Marka u Zagrebu · Vidi više »
Cvijeta Job
Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.), Hrvatski muzej turizma hrvatska likovna umjetnica.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Cvijeta Job · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Danski jezik · Vidi više »
Dimitrija Demeter
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Dimitrija Demeter · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Djeca · Vidi više »
Dnevnik (književnost)
Dnevnik, žanr autobiografske književnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilježi svoja zapažanja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmišljene događaje s kojima je povezan.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Dnevnik (književnost) · Vidi više »
Dragutin Domjanić
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Dragutin Domjanić · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Engleski jezik · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Esej · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Esperanto · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Francuski jezik · Vidi više »
Gavro Manojlović
Gavro Manojlović (Zadar, 27. listopada 1856. – Zagreb, 1. studenoga 1939.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Gavro Manojlović · Vidi više »
Hans Christian Andersen
Hans Christian Andersen (Odense, 2. travnja 1805. – Kopenhagen, 4. kolovoza 1875.) je svjetski slavan danski pisac bajki, među kojima su najpoznatije "Snježna kraljica", "Ružno pače", "Mala sirena", "Djevojčica sa šibicama" i druge.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hans Christian Andersen · Vidi više »
Hindski jezik
Hindi (हिन्दी; khadi boli, khari boli; ISO 639-3: hin) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hindski jezik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod
Logo HIBZ-a Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, državno nakladničko poduzeće u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvatski izdavalački bibliografski zavod · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Ivan Antolčić
Ivan Antolčić (Komarevo, 15. svibnja 1928. – Zagreb, 29. siječnja 2019.), hrvatski je kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Ivan Antolčić · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Japanski jezik
samoglasnici Japanski jezik (ISO 639-3: jpn; 日本語, nihongo) službeni je jezik u Japanu, a govori se i u dijelovima Kine i Koreje koji su dugo bili pod japanskom vlašću te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD, Brazil).
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Japanski jezik · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Jastrebarsko · Vidi više »
John Ronald Reuel Tolkien
'''John Ronald Reuel Tolkien''' John Ronald Reuel Tolkien CBE FRSL (Bloemfontein, 3. siječnja 1892. – Bournemouth, 2. rujna 1973.), bio je engleski književnik, pjesnik, filolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i John Ronald Reuel Tolkien · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Karlovac · Vidi više »
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Kineski jezik · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Književnost · Vidi više »
Korejski jezik
Korejski jezik (ISO 639-3: kor) službeni je jezik Sjeverne i Južne Koreje.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Korejski jezik · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Mađaroni · Vidi više »
Mato Artuković
Mato Artuković (Kuljenovci kraj Dervente, BiH, 24. prosinca 1954.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Mato Artuković · Vidi više »
Međunarodni Crveni križ
Znak Crvenog križa Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Međunarodni Crveni križ · Vidi više »
Milan Amruš
Milan Amruš (Brod na Savi, 1. listopada 1848. – Zagreb, 26. svibnja 1919.), hrvatski liječnik i političar.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Milan Amruš · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Mirogoj · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Narodne novine · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Njemački jezik · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Ogulin · Vidi više »
Ogulinski festival bajke
Ogulinski festival bajke (kratica OGFB) je kulturno-turistička manifestacija u Ogulinu koja se održava od 2006. godine.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Ogulinski festival bajke · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Perzijski jezik · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Poezija · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Poljski jezik · Vidi više »
Priče iz davnine
Naslovnica ''Priča iz davnine'' iz 1926. godine Priče iz davnine, glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Priče iz davnine · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Ruski jezik · Vidi više »
Samoubojstvo
Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Samoubojstvo · Vidi više »
Slavenska mitologija
Slavenska mitologija je starovjerje slavenskih naroda koje se razvijalo kroz otprilike 3000 godina.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Slavenska mitologija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Slovački jezik · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vijetnamski jezik
Vijetnamski jezik, (ISO 639-3: vie; tiếng Việt, ili manje često Việt ngữ, anamitski) je jezik formalno znan prije Francuske kolonizacije kao anamski (po francuskom protektoratu Annamu, vijetnamski An Nam), sa službenim i nacionalnim statusom u Vijetnamu. Materinski je jezik Vijetnamcima (người Việt ili người Kinh), koji čine oko 86% populacije u Vijetnamu, te oko tri milijuna Vijetnamaca, koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Govori se i kao drugi jezik kod nekih vijetnamskih etničkih grupa. Svrstava se u Austroazijsku grupu jezika, s mnogo govornika. Mnoštvo riječi iz jezika pripada kineskom jeziku, a neke su riječi čak uzete iz jezika kakvi se govore u Europi, najviše iz latinskog i grčkog, a izvorno se pišu pomoću kineskih znakova i pisma. Jezik se također rabi u Kambodži, Francuskoj, Australiji i Kanadi. 70-73 milijuna ljudi vijetnamski govori kao materinski, a kao strani ukupno 80 milijuna. Vijetnamski jezik danas koristi latinično pismo, s aditivnim dijakriticima i 5 tonova (bez nemarkiranog tona, vidi dolje), koji se dodatno koriste, i, osim toga, vijetnamski jezik trenutno nema službenog regulatora. Quốc Ngữ ("nacionalno pismo") je naziv za službeno pismo vijetnamskog jezika. Ukupno 68 634 000 Vijetnamskom govornom jeziku quoc-ngu latinicu su u 17. stoljeću prilagodili portugalski misionari, kako bi lakše mogli tiskati vijetnamska izdanja Biblije u svojim tiskarama u Makaou. Vijetnamski literati, pismeni ljudi, školovani na konfucijanskim klasicima, nisu se kanili odreći kineskih hijeroglifa ni starokineskog jezika, koji se poput latinskog u Europi dulje održao u uporabi u Vijetnamu nego u svojoj domovini. Službeno je quoc-ngu postao državnim jezikom, a latinica pismom Vijetnama tek u posljednjim danima japanske uprave, kad su Japanci ožujačkim udarom 1945. godine uklonili ostatke francuskoga činovništva i formalno proglasili neovisnost svojih tadašnjih vijetnamskih marioneta. Kao i ostali nacionalni jezici etničkih grupa, vijetnamski jezik govori se službeno u Vijetnamu, ali i kod etničkih manjina. Govori se i izvan Vijetnama, najviše u SAD-u, gdje se nalazi više od milijuna govornika, ponajviše u Teksasu, Arkansasu, Louisiani i Kaliforniji. U Australiji se nalazi nešto preko 600 000 govornika. Prema Ethnologueu, vijetnamski se također govori u Kini, Obali Bjelokosti, Finskoj, Njemačkoj, Laosu, Martiniku, u Nizozemskoj, Novoj Kaledoniji, Norveškoj, u Filipinima, Poljskoj, Rusiji, Danskoj, Švedskoj, Senegalu, Tajlandu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Koreji i Vanuatuu. Glasovi vijetnamskog jezika su: a ă â b c ch d, đ e ê g (gh) h i k kh l m n ng (ngh) nh o ô ơ p ph qu r, s, t th tr, u ư v, x y Osim ovih glasova vijetnamske abecede, postoje još i tonovi (plus nemarkirani ton), kojih ima 6 (s nemarkiranim tonom), a to su á, à, ã, ả i ạ.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Vijetnamski jezik · Vidi više »
Vinko Brešić
Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Vinko Brešić · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Vjesnik · Vidi više »
Vladimir Kirin
Vladimir Kirin (Zagreb, 31. svibnja 1894. – Zagreb, 5. listopada 1963.) hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Kirin · Vidi više »
Vladimir Mažuranić (leksikograf)
Vladimir Mažuranić (Karlovac, 16. listopada 1845. – Zagreb, 17. siječnja 1928.), bio je hrvatski leksikograf, književnik, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Mažuranić (leksikograf) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i Zagreb · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 15. kolovoza · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 18. travnja · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1874. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1886. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1892. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1901. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1903. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1913. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1916. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1923. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1927. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1938. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 1971. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 2000. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 2013. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 21. rujna · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Ivana Brlić-Mažuranić i 6. rujna · Vidi više »
