Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ivana I. Kastilijska

Indeks Ivana I. Kastilijska

Juana I. Kastilijska Ivana I. Kastilijska (španj. Juana I de Castilla) (Toledo, 6. studenog 1479. – Tordesillas, 12. travnja 1555.), kastiljska kraljica.

39 odnosi: Austrija, Španjolska, Barcelona, Biskaja, Burgundija, Danska, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand II. Aragonski, Filip I. Lijepi, Flandrija, Francuska, Galicija (Španjolska), Gibraltar, Granada, Izabela I. Kastiljska, Kalmarska unija, Kanari, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Kastilja, Katarina Austrijska, Kraljevina Aragonija, Kraljevina Kastilija, Kraljevina León, Kraljevina Navara, Kraljevina Ugarska, Murcia, Napulj, Portugal, Sevilla, Sicilija, Sveto Rimsko Carstvo, Toledo, 12. travnja, 1479., 1504., 1516., 1555., 16. siječnja, 6. studenoga.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Austrija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Španjolska · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Barcelona · Vidi više »

Biskaja

Biskaja (baskijski: Bizkaia, španjolski: Vizcaya) je povijesna baskijska pokrajina u Španjolskoj.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Biskaja · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Burgundija · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Danska · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ferdinand II. Aragonski

Ferdinand Katolički Ferdinand II.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »

Filip I. Lijepi

Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Filip I. Lijepi · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Flandrija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Francuska · Vidi više »

Galicija (Španjolska)

Galicija (špa. Galicia, gal. Galiza ili Galicia) je španjolska autonomna zajednica smještena na krajnjem sjeverozapadu Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Galicija (Španjolska) · Vidi više »

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Gibraltar · Vidi više »

Granada

Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Granada · Vidi više »

Izabela I. Kastiljska

Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kalmarska unija · Vidi više »

Kanari

Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kanari · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Kastilja

Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kastilja · Vidi više »

Katarina Austrijska

Katarina Austrijska Katarina Austrijska ili Katarina Habsburška (Torquemada, 4. siječnja 1507. – Lisabon, 12. siječnja 1578.) je portugalska kraljica.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Katarina Austrijska · Vidi više »

Kraljevina Aragonija

Grb Kraljevine Aragonije Kraljevina Aragonija je nastala 1035. godine, ujedinjenjem grofovija Aragonije, Sobrarbe i Ribagorza pod Ramirom I., a traje sve do 1516. godine, kada umire Ferdinand II. Aragonski poznat i kao Ferdinand Katolički.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kraljevina Aragonija · Vidi više »

Kraljevina Kastilija

Grb Kraljevine Castille Kraljevina Kastilija je bila jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirinejskom poluotoku.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kraljevina Kastilija · Vidi više »

Kraljevina León

Kraljevina Leon (port. Reino de Leão, špa. Reino de León, lat. Regnum Legionense) bila je jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirenejskom poluotoku, nasljednica Kraljevine Asturije, koja je imala važnu ulogu u Rekonkvisti i nastanku sukcesivnih kršćanskih kraljevina u zapadnom dijelu poluotoka.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kraljevina León · Vidi više »

Kraljevina Navara

Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kraljevina Navara · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Murcia

Zgrada Sveučilišta u Murciji Murcia je grad u jugoistočnom dijelu Španjolske, glavni je grad autonomne zajednice Regija Murcia te istoimene provincije.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Murcia · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Napulj · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Portugal · Vidi više »

Sevilla

Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Sevilla · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Sicilija · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Toledo

Toledo je grad u Španjolskoj.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i Toledo · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 12. travnja · Vidi više »

1479.

Bez opisa.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 1479. · Vidi više »

1504.

1504. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 1504. · Vidi više »

1516.

Bez opisa.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 1516. · Vidi više »

1555.

Bez opisa.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 1555. · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 16. siječnja · Vidi više »

6. studenoga

6.

Novi!!: Ivana I. Kastilijska i 6. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ivana I. Kastiljska, Ivana Luda, Juana I. Kastilijska, Juana Luda.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »