Brže od pregledniku!
36 odnosi: Đakovo, Špišić Bukovica, Bogoslužje, Cetina, Dalmacija, Donja Stubica, Europa, Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima, Flandrija, Gregorijanski kalendar, Grgur XIII., Hrvatska, Ivan Krstitelj, Julijanski kalendar, Karlovac, Komedija, Kupa, Lukavec (Velika Gorica), Mlađe kameno doba, Požega, Pokuplje, Ravnodnevica, San ljetne noći, Slaveni, Sunce, Suncostaj, Tropska godina, Vještice, William Shakespeare, 1594., 21. lipnja, 23. lipnja, 24. lipnja, 659., 660., 7. stoljeće.
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Đakovo · Vidi više »
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Špišić Bukovica · Vidi više »
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Bogoslužje · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Cetina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Dalmacija · Vidi više »
Donja Stubica
Donja Stubica je grad u Republici Hrvatskoj, na jugu Krapinsko-zagorske županije.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Donja Stubica · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Europa · Vidi više »
Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima
Festivali vatre ljetnog suncostaja se izvode na Pirenejima svake godine u noći ljetnog suncostaja.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Flandrija · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Grgur XIII. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Julijanski kalendar · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Karlovac · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Komedija · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Kupa · Vidi više »
Lukavec (Velika Gorica)
Lukavec je naselje u blizini Velike Gorice, Turopolju i Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Lukavec (Velika Gorica) · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Požega · Vidi više »
Pokuplje
Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Pokuplje · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Ravnodnevica · Vidi više »
San ljetne noći
Prva stranica komedije "San ljetne noći" San ljetne noći (engl. A Midsummer Night's Dream), na hrvatski se prevodi i kao San Ivanjske noći, jedna od najpoznatijih komedija engleskog pisca Williama Shakespearea, napisana vjerojatno oko 1595.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i San ljetne noći · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Slaveni · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Suncostaj · Vidi više »
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Tropska godina · Vidi više »
Vještice
Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Vještice, prema legendama, mitovima i narodnim vjerovanjima, su žene koje se bave vještičarenjem kako bi stekle nadnaravne moći za korištenje u dobre ili zle svrhe.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i Vještice · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i William Shakespeare · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 1594. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 21. lipnja · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 23. lipnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 24. lipnja · Vidi više »
659.
Bez opisa.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 659. · Vidi više »
660.
Bez opisa.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 660. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivanjski krijesovi i 7. stoljeće · Vidi više »
