Brže od pregledniku!
27 odnosi: Žitorađa, Beograd, Ministar, Mirko Cvetković, Niš, Prizren, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Socijalistička partija Srbije, Srbija, Srbija i Crna Gora, Vlada Republike Srbije, 1. siječnja, 16. ožujka, 1966., 1990., 1992., 2000., 2001., 2003., 2004., 2006., 2008., 2014., 27. srpnja, 27. travnja, 7. srpnja.
Žitorađa
Žitorađa (ćirilično: Житорађа) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Ivica Dačić i Žitorađa · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivica Dačić i Beograd · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Ivica Dačić i Ministar · Vidi više »
Mirko Cvetković
Mirko Cvetković (Zaječar, 16. kolovoza 1950.), srbijanski ekonomist, političar i bivši predsjednik Vlade Republike Srbije.
Novi!!: Ivica Dačić i Mirko Cvetković · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Ivica Dačić i Niš · Vidi više »
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Novi!!: Ivica Dačić i Prizren · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Ivica Dačić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Ivica Dačić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička partija Srbije
Logo Socijalističke Partije Srbije Socijalistička partija Srbije (Социјалистичка партија Србије) je politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Ivica Dačić i Socijalistička partija Srbije · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivica Dačić i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Ivica Dačić i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Vlada Republike Srbije
Sjedište Vlade u Beogradu Vlada Republike Srbije je nositelj izvršne vlasti u Republici Srbiji.
Novi!!: Ivica Dačić i Vlada Republike Srbije · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Ivica Dačić i 1. siječnja · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Ivica Dačić i 16. ožujka · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Dačić i 1966. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Dačić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ivica Dačić i 1992. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivica Dačić i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivica Dačić i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivica Dačić i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivica Dačić i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ivica Dačić i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivica Dačić i 2008. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivica Dačić i 2014. · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Ivica Dačić i 27. srpnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Ivica Dačić i 27. travnja · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Ivica Dačić i 7. srpnja · Vidi više »
