Brže od pregledniku!
114 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Što je muškarac bez brkova? (2005.), Četverored (1999.), Čovjek koji je volio sprovode (1989.), Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.), Beograd, Bitange i princeze, Branko Ivanda, Buža (1988.), Danijel Marušić, Dome, slatki dome, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Družba Isusova (2004.), Fadil Hadžić, Film, Fine mrtve djevojke (2002.), Gdje pingvini lete (2008.), Glumac, Gordana Gadžić, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište Split, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Idu dani (1970.), Izbavitelj (1976.), Izbavitelji, Jakša Fiamengo, Kad čuješ zvona (1969.), Kad mrtvi zapjevaju (1998.), Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), Karneval, anđeo i prah (1990.), Kazalište, Komiža, Krešo Golik, Kužiš stari moj (1973.), Luda kuća (televizijska serija), Mamutica (televizijska serija), Maršal (1999.), Mirogoj, Naša mala klinika, Naše malo misto, Nagrada Fabijan Šovagović, Nebesa (2009.), Novo doba (televizijska serija), Orao (1990.), Predsjednik Republike Hrvatske, Prijeki sud (1978.), Prometej s otoka Viševice (1964.), Pušća Bistra (2005.), Pula, ..., Rana jesen (1962.), Red Danice hrvatske, Ritam zločina (1981.), Sedma kronika (1996.), Servantes iz Malog Mista (1982.), Srbija, Starci, Stipe u gostima, Svjetsko čudovište (2003.), Teatar &TD, Teatar Rugantino, Televizija, Trešeta (2006.), U gori raste zelen bor (1971.), Usporeno kretanje (1979.), Vanča Kljaković, Večernji list, Velo misto, Zagreb, Zec, Zoran Tadić, 10. svibnja, 18. travnja, 1939., 1960-ih, 1962., 1963., 1964., 1968., 1969., 1970-ih, 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1981., 1982., 1984., 1985., 1988., 1989., 1990., 1992., 1996., 1997., 1998., 1999., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 24sata. Proširite indeks (64 više) »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ivica Vidović i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Što je muškarac bez brkova? (2005.)
Što je muškarac bez brkova je hrvatska romantična komedija iz 2005. godine koju je režirao Hrvoje Hribar prema romanu Ante Tomića.
Novi!!: Ivica Vidović i Što je muškarac bez brkova? (2005.) · Vidi više »
Četverored (1999.)
Četverored je hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Četverored (1999.) · Vidi više »
Čovjek koji je volio sprovode (1989.)
Čovjek koji je volio sprovode, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Čovjek koji je volio sprovode (1989.) · Vidi više »
Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.)
Čudnovate zgode šegrta Hlapića je hrvatski dugometražni crtani film iz 1997. Snimila ga je produkcijska kuća Croatia film, a nastao je prema istoimenom dječjem romanu hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić.
Novi!!: Ivica Vidović i Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.) · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivica Vidović i Beograd · Vidi više »
Bitange i princeze
Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Bitange i princeze · Vidi više »
Branko Ivanda
Branko Ivanda (Split, 25. prosinca 1941.) je hrvatski redatelj.
Novi!!: Ivica Vidović i Branko Ivanda · Vidi više »
Buža (1988.)
Buža, hrvatski dramski film iz 1988. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Buža (1988.) · Vidi više »
Danijel Marušić
Danijel Marušić (Zadvarje, 21. rujna 1931. – Zagreb, 26. svibnja 2009.) hrvatski televizijski i filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: Ivica Vidović i Danijel Marušić · Vidi više »
Dome, slatki dome
"Dome slatki dome" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 18. ožujka 2010. godine na HTV 1.
Novi!!: Ivica Vidović i Dome, slatki dome · Vidi više »
Društvo hrvatskih filmskih redatelja
Društvo hrvatskih filmskih redatelja skraćeno DHFR, strukovna je udruga hrvatskih filmskih redatelja sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivica Vidović i Društvo hrvatskih filmskih redatelja · Vidi više »
Družba Isusova (2004.)
Družba Isusova, hrvatski dugometražni film iz 2004. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Družba Isusova (2004.) · Vidi više »
Fadil Hadžić
Fadil Hadžić (Bileća, 23. travnja 1922. – Zagreb, 3. siječnja 2011.), bio je bosanskohercegovački i hrvatski filmski redatelj i scenarist, dramski pisac, novinar, književnik, publicist, slikar i komediograf.
Novi!!: Ivica Vidović i Fadil Hadžić · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Ivica Vidović i Film · Vidi više »
Fine mrtve djevojke (2002.)
Fine mrtve djevojke je hrvatski igrani film Dalibora Matanića iz 2002.
Novi!!: Ivica Vidović i Fine mrtve djevojke (2002.) · Vidi više »
Gdje pingvini lete (2008.)
Gdje pingvini lete je hrvatska tragikomedija snimljena 2007.
Novi!!: Ivica Vidović i Gdje pingvini lete (2008.) · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Ivica Vidović i Glumac · Vidi više »
Gordana Gadžić
Gordana Gadžić (Beograd, 21. kolovoza 1955.) je srbijanska i hrvatska glumica.
Novi!!: Ivica Vidović i Gordana Gadžić · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Ivica Vidović i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivica Vidović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište Split
Hrvatsko narodno kazalište Split djeluje u zgradi podignutoj 6. svibnja 1893. na Trgu Gaje Bulata u Splitu.
Novi!!: Ivica Vidović i Hrvatsko narodno kazalište Split · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Ivica Vidović i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Idu dani (1970.)
Idu dani hrvatski je dugometražni igrani film iz 1970.
Novi!!: Ivica Vidović i Idu dani (1970.) · Vidi više »
Izbavitelj (1976.)
Izbavitelj, hrvatski dugometražni film iz 1976. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Izbavitelj (1976.) · Vidi više »
Izbavitelji
Izbavitelji je američka animirana akcijska komedija o superherojskoj obitelji Incredible.
Novi!!: Ivica Vidović i Izbavitelji · Vidi više »
Jakša Fiamengo
Jakša Fiamengo (Komiža, 26. studenoga 1946. – Split, 27. prosinca 2018.) bio je hrvatski pjesnik i akademik.
Novi!!: Ivica Vidović i Jakša Fiamengo · Vidi više »
Kad čuješ zvona (1969.)
Kad čuješ zvona, hrvatski dugometražni film iz 1969. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Kad čuješ zvona (1969.) · Vidi više »
Kad mrtvi zapjevaju (1998.)
Kad mrtvi zapjevaju, hrvatski je dugometražni film iz 1998. godine, u režiji Krste Papića i produkciji Jadran filma i HRT-a. Radnja se vrti oko dva hrvatska imigranta koji se vraćaju u domovinu početkom 1990-ih i njihovim zgodama na putovanju iz Njemačke.
Novi!!: Ivica Vidović i Kad mrtvi zapjevaju (1998.) · Vidi više »
Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)
Kako je počeo rat na mom otoku hrvatski je film redatelja Vinka Brešana iz 1996. godine po scenariju Vinka i Ive Brešana.
Novi!!: Ivica Vidović i Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) · Vidi više »
Karneval, anđeo i prah (1990.)
Karneval, anđeo i prah, hrvatski dugometražni film iz 1990. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Karneval, anđeo i prah (1990.) · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Ivica Vidović i Kazalište · Vidi više »
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivica Vidović i Komiža · Vidi više »
Krešo Golik
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. – Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj.
Novi!!: Ivica Vidović i Krešo Golik · Vidi više »
Kužiš stari moj (1973.)
Kužiš stari moj, hrvatski dugometražni film iz 1973. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Kužiš stari moj (1973.) · Vidi više »
Luda kuća (televizijska serija)
"Luda kuća" je hrvatska dramsko-humoristična serija koja se prikazivala od 28. rujna 2005. do 26. lipnja 2010. na prvom programu HRT-a. Glavni redatelj serije je Danilo Šerbedžija, a scenarij potpisuju Zinka Kiseljak i Tanja Kirhmajer.
Novi!!: Ivica Vidović i Luda kuća (televizijska serija) · Vidi više »
Mamutica (televizijska serija)
Mamutica je hrvatska kriminalistička serija koja je s emitiranjem krenula 15. studenog 2008. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, subotom u večernjem terminu.
Novi!!: Ivica Vidović i Mamutica (televizijska serija) · Vidi više »
Maršal (1999.)
Maršal, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Maršal (1999.) · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ivica Vidović i Mirogoj · Vidi više »
Naša mala klinika
Naša mala klinika je hrvatska humoristična serija koja je prikazivana na programu Nove TV, koja je snimljena nakon slovenske originalne serije u produkciji POP TV.
Novi!!: Ivica Vidović i Naša mala klinika · Vidi više »
Naše malo misto
Naše malo misto, ili skraćeno Malo misto je televizijska serija snimljena 1969. – 1971. po scenariju Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Daniela Marušića i filmskog snimatelja Branka Blažine.
Novi!!: Ivica Vidović i Naše malo misto · Vidi više »
Nagrada Fabijan Šovagović
Nagrada Fabijan Šovagović jedna je od najprestižnijih hrvatskih nagrada koja se dodjeljuje glumcu ili glumici čije je djelovanje ostavilo veliki trag u povijesti hrvatskoga filma.
Novi!!: Ivica Vidović i Nagrada Fabijan Šovagović · Vidi više »
Nebesa (2009.)
Nebesa (eng. Up) je računalno-animirani film animacijskoga studija Pixar iz 2009. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Nebesa (2009.) · Vidi više »
Novo doba (televizijska serija)
Novo doba je hrvatska televizijska mini-serija koju je 2002.
Novi!!: Ivica Vidović i Novo doba (televizijska serija) · Vidi više »
Orao (1990.)
Orao, hrvatski dugometražni film iz 1990. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Orao (1990.) · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Ivica Vidović i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Prijeki sud (1978.)
Prijeki sud, hrvatski dugometražni film iz 1978. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Prijeki sud (1978.) · Vidi više »
Prometej s otoka Viševice (1964.)
Prometej s otoka Viševice hrvatska je drama iz 1964. godine koju je režirao Vatroslav Mimica.
Novi!!: Ivica Vidović i Prometej s otoka Viševice (1964.) · Vidi više »
Pušća Bistra (2005.)
Pušća Bistra, hrvatski dugometražni film iz 2005. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Pušća Bistra (2005.) · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivica Vidović i Pula · Vidi više »
Rana jesen (1962.)
Rana jesen, hrvatski dugometražni film iz 1962. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Rana jesen (1962.) · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Ivica Vidović i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Ritam zločina (1981.)
Ritam zločina, hrvatski dugometražni film iz 1981. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Ritam zločina (1981.) · Vidi više »
Sedma kronika (1996.)
Sedma kronika je hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Sedma kronika (1996.) · Vidi više »
Servantes iz Malog Mista (1982.)
Servantes iz Malog Mista, hrvatski dugometražni film iz 1982. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Servantes iz Malog Mista (1982.) · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivica Vidović i Srbija · Vidi više »
Starci
*Starci (1971.).
Novi!!: Ivica Vidović i Starci · Vidi više »
Stipe u gostima
"Stipe u gostima" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 9. ožujka 2008. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Stipe u gostima · Vidi više »
Svjetsko čudovište (2003.)
Svjetsko čudovište, hrvatski dugomeražni film iz 2003. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Svjetsko čudovište (2003.) · Vidi više »
Teatar &TD
Teatar &TD hrvatska je kazališna kuća iz Zagreba.
Novi!!: Ivica Vidović i Teatar &TD · Vidi više »
Teatar Rugantino
desno Teatar Rugantino je neovisna umjetnička organizacija osnovana 1998. u Zagrebu.
Novi!!: Ivica Vidović i Teatar Rugantino · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Ivica Vidović i Televizija · Vidi više »
Trešeta (2006.)
Trešeta, hrvatski dugometražni film iz 2006. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Trešeta (2006.) · Vidi više »
U gori raste zelen bor (1971.)
U gori raste zelen bor, hrvatski dugometražni film iz 1971. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i U gori raste zelen bor (1971.) · Vidi više »
Usporeno kretanje (1979.)
Usporeno kretanje, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Ivica Vidović i Usporeno kretanje (1979.) · Vidi više »
Vanča Kljaković
Vanča Kljaković (Split, 29. ožujka 1930. – Vrnik pored Korčule,, pristupljeno 18. srpnja 2013. 16. rujna 2010.) bio je hrvatski glumac, dramski pisac i scenarist te kazališni, filmski i televizijski redatelj.
Novi!!: Ivica Vidović i Vanča Kljaković · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivica Vidović i Večernji list · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Ivica Vidović i Velo misto · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivica Vidović i Zagreb · Vidi više »
Zec
Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.
Novi!!: Ivica Vidović i Zec · Vidi više »
Zoran Tadić
Zoran Tadić (Livno, 2. rujna 1941. – Zagreb, 9. rujna 2007.) je bio hrvatski filmski kritičar, redatelj i pedagog.
Novi!!: Ivica Vidović i Zoran Tadić · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Ivica Vidović i 10. svibnja · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Ivica Vidović i 18. travnja · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1939. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1960-ih · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Ivica Vidović i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1964. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1969. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Ivica Vidović i 1970-ih · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Ivica Vidović i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1985. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ivica Vidović i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Vidović i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Vidović i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivica Vidović i 1999. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivica Vidović i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivica Vidović i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivica Vidović i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivica Vidović i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ivica Vidović i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivica Vidović i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivica Vidović i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivica Vidović i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ivica Vidović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ivica Vidović i 2011. · Vidi više »
24sata
24sata je medijska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivica Vidović i 24sata · Vidi više »
