Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ivica Đikić

Indeks Ivica Đikić

Ivica Đikić (Tomislavgrad, BiH, 1976.), hrvatski je novinar.

27 odnosi: Željko Ivanković, Bleiburška tragedija, Bosna i Hercegovina, Feral Tribune, Hrvatska, Ivan Lovrenović, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Miljenko Jergović, Nagrada Meša Selimović (Tuzla), Novi list, Novinar, Novine, Novosti (samostalni srpski tjednik), Rijeka, Sarajevo, Tomislavgrad, 16. svibnja, 1945., 1976., 1997., 2004., 2008., 2009., 2010., 2016., 2020., 9. svibnja.

Željko Ivanković

Željko Ivanković (Vareš, 29. kolovoza 1954.) je hrvatski i bosanskohercegovački književnik, književni kritičar, prevoditelj, urednik i publicist.

Novi!!: Ivica Đikić i Željko Ivanković · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Ivica Đikić i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Ivica Đikić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Feral Tribune

Feral Tribune bio je hrvatski satiričko-politički tjednik lijevog usmjerenja.

Novi!!: Ivica Đikić i Feral Tribune · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ivica Đikić i Hrvatska · Vidi više »

Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943.) je hrvatski pisac, urednik i novinar.

Novi!!: Ivica Đikić i Ivan Lovrenović · Vidi više »

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe.

Novi!!: Ivica Đikić i Katedrala Srca Isusova u Sarajevu · Vidi više »

Miljenko Jergović

Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. svibnja 1966.) bosanskohercegovački i hrvatski književnik, novinar i publicist, (pristupljeno 23. studenog 2017.) prevođen na dvadesetak jezika.

Novi!!: Ivica Đikić i Miljenko Jergović · Vidi više »

Nagrada Meša Selimović (Tuzla)

Meša Selimović (1910. – 1982.) Nominacije za Nagradu Meša Selimović, 2021. Nagrada Meša Selimović, bosanskohercegovačka je književna nagrada za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, dodjeljuje se u Tuzli od 2002. godine.

Novi!!: Ivica Đikić i Nagrada Meša Selimović (Tuzla) · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: Ivica Đikić i Novi list · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Ivica Đikić i Novinar · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Ivica Đikić i Novine · Vidi više »

Novosti (samostalni srpski tjednik)

Novosti (srpska ćirilica: Новости) politički su i društveni tjednik Srba u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Ivica Đikić i Novosti (samostalni srpski tjednik) · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ivica Đikić i Rijeka · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ivica Đikić i Sarajevo · Vidi više »

Tomislavgrad

Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ivica Đikić i Tomislavgrad · Vidi više »

16. svibnja

16.

Novi!!: Ivica Đikić i 16. svibnja · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Ivica Đikić i 1945. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Ivica Đikić i 1976. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ivica Đikić i 1997. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ivica Đikić i 2004. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ivica Đikić i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ivica Đikić i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Ivica Đikić i 2010. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Ivica Đikić i 2016. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ivica Đikić i 2020. · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Ivica Đikić i 9. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »