Brže od pregledniku!
32 odnosi: Arhivist, Čakavsko narječje, Banja Luka, Beograd, Državni arhiv u Rijeci, Frankapani, Hrvati, Igor Žic, Kastav, Književnost, Košljun, Komunistička partija Hrvatske, Kulturni djelatnik, Logor Goli otok, Miroslav Vaupotić, Novi list, Poezija, Pula, Punat, Rijeka, Rikard Žic, Slikarstvo, Srbija, Ustaše, Vjesnik, Vrbnik, Zagreb, 1248., 1903., 1973., 2. siječnja, 26. ožujka.
Arhivist
Arhivistkinja Arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu Arhivist je osoba zaposlena u arhivu, profesionalac koji procjenjuje, sakuplja, upravlja, čuva, kontrolira i omogućuje uporabu dokumenata i drugog gradiva trajne vrijednosti.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Arhivist · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Čakavsko narječje · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Banja Luka · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Beograd · Vidi više »
Državni arhiv u Rijeci
Državni arhiv u Rijeci Državni arhiv u Rijeci u svojim spremištima čuva pisano povijesno gradivo Kvarnerskoga kraja, Gorskoga kotara i dijela Istre, krajeve koji su imali burnu i bogatu prošlost koja je ostavila obilje pisanih tragova.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Državni arhiv u Rijeci · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Frankapani · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Hrvati · Vidi više »
Igor Žic
Igor Žic (Rijeka, 25. veljače 1961.) hrvatski je prozaik, esejist i kritičar.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Igor Žic · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Kastav · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Književnost · Vidi više »
Košljun
Košljun, lok.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Košljun · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Kulturni djelatnik
Kulturni djelatnik ili kulturni radnik, naziv je za osobu koja svojim djelovanjem promiče, pomaže i popularizira određeni vid kulture ili kulturu kao društvenu vrijednost u cjelini.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Kulturni djelatnik · Vidi više »
Logor Goli otok
Dio logora danas Politički logor Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države, u sklopu velike "čistke" u redovima Komunističke partije Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Logor Goli otok · Vidi više »
Miroslav Vaupotić
Miroslav Vaupotić (Petrovaradin, 22. studenoga 1925. – Zagreb, 12. lipnja 1981.), bio je hrvatski pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Miroslav Vaupotić · Vidi više »
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Novi list · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Poezija · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Pula · Vidi više »
Punat
Punat je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Punat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Rijeka · Vidi više »
Rikard Žic
Rikard Žic (Zaječar, 9. svibnja 1928. – Rijeka, 9. ožujka 2000.) hrvatski slikar.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Rikard Žic · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Slikarstvo · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Srbija · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Ustaše · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Vjesnik · Vidi više »
Vrbnik
Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Vrbnik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i Zagreb · Vidi više »
1248.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i 1248. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i 1903. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i 1973. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i 2. siječnja · Vidi više »
26. ožujka
26.
Novi!!: Ivo Žic-Klačić i 26. ožujka · Vidi više »
