Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ja samo pjevam

Indeks Ja samo pjevam

Ja samo pjevam sedmi je studijski album hrvatske pop pjevačice Severine, koji 1999. godine objavljuje diskografska kuća Croatia Records.

25 odnosi: Đorđe Novković, Balada, Croatia Records, Djevojka sa sela, Glazbeni album, Hrvatska, Ivan Mikulić, Ja samo pjevam, Melodije hrvatskog Jadrana, Nikša Bratoš, Pjevanje, Pogled ispod obrva, Pop, Rajko Dujmić, Severina Vučković, Split, Stari plac, Tradicijska glazba, Zabavna glazba, Zrinko Tutić, 1998., 1999., 2000., 2001., 6. srpnja.

Đorđe Novković

Đorđe Novković (Sarajevo, 2. rujna 1943. – Zagreb, 6. svibnja 2007.), hrvatski skladatelj zabavne glazbe.

Novi!!: Ja samo pjevam i Đorđe Novković · Vidi više »

Balada

Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.

Novi!!: Ja samo pjevam i Balada · Vidi više »

Croatia Records

Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Ja samo pjevam i Croatia Records · Vidi više »

Djevojka sa sela

Djevojka se sela šesti je studijski album hrvatske pop pjevačice Severine, objavljen 1998. godine u Hrvatskoj u izdanju diskografske kuće Croatia Records.

Novi!!: Ja samo pjevam i Djevojka sa sela · Vidi više »

Glazbeni album

Album Glazbeni album je zbirka povezanih glazbenih uradaka namijenjena javnoj distribuciji.

Novi!!: Ja samo pjevam i Glazbeni album · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ja samo pjevam i Hrvatska · Vidi više »

Ivan Mikulić

Ivan Mikulić može označavati.

Novi!!: Ja samo pjevam i Ivan Mikulić · Vidi više »

Ja samo pjevam

Ja samo pjevam sedmi je studijski album hrvatske pop pjevačice Severine, koji 1999. godine objavljuje diskografska kuća Croatia Records.

Novi!!: Ja samo pjevam i Ja samo pjevam · Vidi više »

Melodije hrvatskog Jadrana

Melodije hrvatskog Jadrana (kratica: MHJ) naziv je hrvatskoga glazbenog festivala koji se održavao u Splitu od 1993. do 2002. godine i u to vrijeme je bio najznačajniji glazbeni festival u Hrvatskoj.

Novi!!: Ja samo pjevam i Melodije hrvatskog Jadrana · Vidi više »

Nikša Bratoš

Nikša Bratoš (Travnik, 17. kolovoza 1959.) je hrvatski - bosanskohercegovački skladatelj zabavne i pop glazbe, i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i hrvatskih aranžera.

Novi!!: Ja samo pjevam i Nikša Bratoš · Vidi više »

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Novi!!: Ja samo pjevam i Pjevanje · Vidi više »

Pogled ispod obrva

Pogled ispod obrva osmi je studijski album hrvatske pop pjevačice Severine, objavljen 2001. godine u Hrvatskoj u izdanju diskografske kuće Croatia Records.

Novi!!: Ja samo pjevam i Pogled ispod obrva · Vidi više »

Pop

Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.

Novi!!: Ja samo pjevam i Pop · Vidi više »

Rajko Dujmić

Rajko Dujmić (Zagreb, 7. kolovoza 1954. – Rijeka, 4. kolovoza 2020.) bio je hrvatski glazbenik i skladatelj, poznat kao vođa pop sastava Novi fosili.

Novi!!: Ja samo pjevam i Rajko Dujmić · Vidi više »

Severina Vučković

Severina Vučković (Split, 21. travnja 1972.), hrvatska je pjevačica.

Novi!!: Ja samo pjevam i Severina Vučković · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Ja samo pjevam i Split · Vidi više »

Stari plac

Stari plac Stari plac ili Staro Hajdukovo je pučki naziv za nekadašnje igralište nogometnog kluba Hajduk u Splitu.

Novi!!: Ja samo pjevam i Stari plac · Vidi više »

Tradicijska glazba

Sagena Tradicijska glazba, vrsta je glazbe koja odražava glazbenu tradiciju tj.

Novi!!: Ja samo pjevam i Tradicijska glazba · Vidi više »

Zabavna glazba

Zabavna glazba (engl. light music, popular music; njem. leichte Musik, Unterhaltungsmusik, U-Musik; fr. musique légère; tal. musica leggera)N.

Novi!!: Ja samo pjevam i Zabavna glazba · Vidi više »

Zrinko Tutić

Zrinko Tutić (Banja Luka, 2. ožujka, 1955.) hrvatski je i bosanskohercegovački kantautor zabavne glazbe.

Novi!!: Ja samo pjevam i Zrinko Tutić · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ja samo pjevam i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ja samo pjevam i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ja samo pjevam i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ja samo pjevam i 2001. · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: Ja samo pjevam i 6. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »