Brže od pregledniku!
19 odnosi: Amsterdam, Bruxelles, Gana, Glavni tajnik NATO-a, Leiden, Ministar vanjskih poslova, NATO, Nizozemska, Političar, Veleposlanik, 1. kolovoza, 1948., 1974., 1976., 1980., 1986., 2004., 2009., 3. travnja.
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Amsterdam · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Bruxelles · Vidi više »
Gana
Gana je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Gana · Vidi više »
Glavni tajnik NATO-a
Glavni tajnik NATO-a visoki je međunarodni dužnosnik, imenovan od strane vlada država članica NATO-a. Trenutačno je na dužnosti glavnog tajnika Jens Stoltenberg.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Glavni tajnik NATO-a · Vidi više »
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Leiden · Vidi više »
Ministar vanjskih poslova
Ministar vanjskih poslova član je vlade i šef resora nadležnog za međunarodne odnose i vođenje vanjske politike svoje zemlje (u pravilu ministarstva vanjskih poslova).
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Ministar vanjskih poslova · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i NATO · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Nizozemska · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Političar · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i Veleposlanik · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 1. kolovoza · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 1948. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 1976. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 1980. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 1986. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 2004. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Jaap de Hoop Scheffer i 2009. · Vidi više »
3. travnja
3.
