Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Jacob Roggeveen

Indeks Jacob Roggeveen

Jacob Roggeveen (1. veljače 1659. – 31. siječnja 1729.), nizozemski istraživač poslan da pronađe Terru Australis, no umjesto toga slučajno je pronašao Uskršnji otok.

36 odnosi: Astronomija, Čile, Brod, Društveni otoci, Falklandski otoci, Geografija, Jakarta, Matematičar, Melbourne, Navigacija, Nizozemska, Samoa, Sveučilište u Oxfordu, Tihi ocean, Uskršnji otok, Uskrs, 1. kolovoza, 1. veljače, 12. kolovoza, 1659., 1683., 1690., 17. ožujka, 1707., 1714., 1715., 1718., 1722., 1723., 1729., 1970., 1972., 24. veljače, 30. ožujka, 31. siječnja, 5. travnja.

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Astronomija · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Čile · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Brod · Vidi više »

Društveni otoci

Karta otočja, CIA World Factbook Društveni otoci (francuski: Îles de la Société, ili službeno Archipel de la Société) su otočna skupina u južnom Pacifiku, i dio Francuske Polinezije.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Društveni otoci · Vidi više »

Falklandski otoci

Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Falklandski otoci · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Geografija · Vidi više »

Jakarta

Jakarta (indonezijski: Jakarta, ranije Batavia, Sunda Kelapa, Djakarta) je glavni i najveći grad Indonezije.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Jakarta · Vidi više »

Matematičar

Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Matematičar · Vidi više »

Melbourne

Melbourne je glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad u državi (2001. je imao 3.555.321 stanovnika).

Novi!!: Jacob Roggeveen i Melbourne · Vidi više »

Navigacija

Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Navigacija · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Nizozemska · Vidi više »

Samoa

Nezavisna Država Samoa, kraće Samoa je otočna država u Tihom oceanu.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Samoa · Vidi više »

Sveučilište u Oxfordu

Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Sveučilište u Oxfordu · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Tihi ocean · Vidi više »

Uskršnji otok

Uskršnji otok ili Rapa Nui, lokalnom jeziku poznat kao Te Pito O Te Henua, odnosno Isla de Pascua na Španjolskom, otok je na jugu Tihog oceana (Polinezija) koji upravno pripada Čileu.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Uskršnji otok · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Jacob Roggeveen i Uskrs · Vidi više »

1. kolovoza

1.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1. kolovoza · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1. veljače · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 12. kolovoza · Vidi više »

1659.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1659. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1683. · Vidi više »

1690.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1690. · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 17. ožujka · Vidi više »

1707.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1707. · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1714. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1715. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1718. · Vidi više »

1722.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1722. · Vidi više »

1723.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1723. · Vidi više »

1729.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1729. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1970. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 1972. · Vidi više »

24. veljače

24.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 24. veljače · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 30. ožujka · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 31. siječnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Jacob Roggeveen i 5. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jakob Roggeveen.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »