Brže od pregledniku!
33 odnosi: Židovi u Hrvatskoj, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Dugo Selo, Fužine, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski Crveni križ, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., KUD Preporod, Mrkopalj, Nasljedno pravo, Obiteljsko pravo, Odlikovanja, Odvjetnik, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravo, Radno pravo, Smiljko Sokol, Ustav Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Ustavno pravo, Zagreb, 1928., 1952., 1984., 1991., 1998., 1999., 2008., 25. ožujka, 4. travnja, 6. prosinca, 7. prosinca.
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Jadranko Crnić i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Jadranko Crnić i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Jadranko Crnić i Dugo Selo · Vidi više »
Fužine
Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Jadranko Crnić i Fužine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jadranko Crnić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Jadranko Crnić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski Crveni križ
Znak Crvenog križa Hrvatski Crveni križ je nacionalno društvo Crvenog križa u Hrvatskoj.
Novi!!: Jadranko Crnić i Hrvatski Crveni križ · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Jadranko Crnić i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
KUD Preporod
Kulturno-umjetničko društvo „Preporod” jedno je od najstarijih hrvatskih amaterskih društava osnovano 1907. u Dugom Selu.
Novi!!: Jadranko Crnić i KUD Preporod · Vidi više »
Mrkopalj
Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Jadranko Crnić i Mrkopalj · Vidi više »
Nasljedno pravo
Nasljedno pravo u objektivnom smislu tog pojma, je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe - ostavitelja, uređuje prijelaz njene imovine (odnosno njezinih subjektivnih prava i obveza) na druge osobe - njezine nasljednike.
Novi!!: Jadranko Crnić i Nasljedno pravo · Vidi više »
Obiteljsko pravo
Obiteljsko pravo je skup pravnih pravila i načela kojima se uređuju obiteljski odnosi, tj.
Novi!!: Jadranko Crnić i Obiteljsko pravo · Vidi više »
Odlikovanja
Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odlikovanja su znak priznanja zajednice za istaknute zasluge.
Novi!!: Jadranko Crnić i Odlikovanja · Vidi više »
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Novi!!: Jadranko Crnić i Odvjetnik · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Jadranko Crnić i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Jadranko Crnić i Pravo · Vidi više »
Radno pravo
Najopćenitije, radno pravo se može definirati kao sustav pravnih pravila kojima se uređuju radni odnosi.
Novi!!: Jadranko Crnić i Radno pravo · Vidi više »
Smiljko Sokol
Smiljko Sokol (Zagreb, 25. studenoga 1940. – Zagreb, 13. travnja 2023.), hrvatski pravnik, sveučilišni profesor, političar, bivši ministar, saborski zastupnik, sudac i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Novi!!: Jadranko Crnić i Smiljko Sokol · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Jadranko Crnić i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.
Novi!!: Jadranko Crnić i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavno pravo
Ustavno pravo je naziv za granu prava koja uređuje osnove društveno-političko uređenje, odnosno organizaciju vlasti neke države, odnosno temeljna prava i dužnosti njenih državljana.
Novi!!: Jadranko Crnić i Ustavno pravo · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jadranko Crnić i Zagreb · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Jadranko Crnić i 1928. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Jadranko Crnić i 1952. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Jadranko Crnić i 1984. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Jadranko Crnić i 1991. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jadranko Crnić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jadranko Crnić i 1999. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Jadranko Crnić i 2008. · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Jadranko Crnić i 25. ožujka · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Jadranko Crnić i 4. travnja · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Jadranko Crnić i 6. prosinca · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Jadranko Crnić i 7. prosinca · Vidi više »
