Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jadransko more

Indeks Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

87 odnosi: Adige, Albanija, Albanski jezik, Ancona, Antika, Apenini, Apeninski poluotok, Šibenik, Živi štit, Balkanski poluotok, Bar (grad), Bari, Bošnjački jezik, Bojana, Bosma i Hercegovima, Brijuni, Brindisi, Celzij, Cetina, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalmacija, Dinaridi, Drač, Drim, Dubrovnik, Energetika, Gazprom, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, INA, Italija, Ivan Vilibor Sinčić, Jonsko more, Južna Europa, Klek, Kopar, Kotor, Krka, Ledeno doba, Lukoil, Mađarski jezik, Mali Školj, Morska struja, Morske mijene, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Mljet, Neretva, Neumski zaljev, ..., Njemački jezik, Otok, Otrantska vrata, Pad, Pavao Ritter Vitezović, Pescara, Pianosa, Ploče, Popis otoka Hrvatske, Poreč, Prevlaka, Pula, Reljef, Rijeka, Salinitet, Satelitsko snimanje, Savudrijska vala, Sazan, Slovemija, Slovenski jezik, Soča, Split, Sredozemno more, Srpski jezik, Talijanski jezik, Tremiti, Trogir, Trst, Ugljikovodici, Ulcinj, Veliki Školj (Klek), Venecija, Vijenac (časopis), Vinko Pribojević, Vlora, Zadar, Zrmanja. Proširite indeks (37 više) »

Adige

Adige (talijanski: Adige, venecijanski dijalekt: Àdexe; Trentin: Ades; furlanski dijalekt: Adis; nje: Etsch; retoromanski: Adesc, ili Adiç; latinski.: Athesis) je rijeka u Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Adige · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Jadransko more i Albanija · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3) makrojezik, od 1952.

Novi!!: Jadransko more i Albanski jezik · Vidi više »

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Jadransko more i Ancona · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Jadransko more i Antika · Vidi više »

Apenini

Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.

Novi!!: Jadransko more i Apenini · Vidi više »

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Novi!!: Jadransko more i Apeninski poluotok · Vidi više »

Šibenik

Šibenska riva thumb Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Jadransko more i Šibenik · Vidi više »

Živi štit

Živi zid, živi štit ili ljudski štit se definira se kao namjerno stavljanje osoba izvan borbenog ustroja ili civila blizu ili ispred vojne mete, da bi se spriječilo neprijatelja od napada.

Novi!!: Jadransko more i Živi štit · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po nešto široj definiciji Balkanski poluotok je povijesno i zemljopisno područje jugoistočne Europe te ga se vrlo često spominje kao poluotok Jugoistočne Europe.

Novi!!: Jadransko more i Balkanski poluotok · Vidi više »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Novi!!: Jadransko more i Bar (grad) · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Bari · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Jadransko more i Bošnjački jezik · Vidi više »

Bojana

Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.

Novi!!: Jadransko more i Bojana · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Jadransko more i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Novi!!: Jadransko more i Brijuni · Vidi više »

Brindisi

Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.

Novi!!: Jadransko more i Brindisi · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Jadransko more i Celzij · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka koja pripada Jadranskom slijevu, a nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Cetina · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Jadransko more i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici црногорски језик, engleski Montenegrin language, ruski черногорский язык), materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

Novi!!: Jadransko more i Crnogorski jezik · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Dalmacija · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Dinaridi (hrv. Dinarsko gorje) predstavljaju mlađe ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Jadransko more i Dinaridi · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) je grad i luka na obali Jadranskog mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Drač · Vidi više »

Drim

Jezero Komani, nastalo izgradnjom brane na Drimu Drim (albanski Drin ili Drini; makedonski: Дрим (Drim); grčki: Δρινος) je rijeka u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Drim · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Dubrovnik · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Jadransko more i Energetika · Vidi više »

Gazprom

Moskvi. Gazprom (rus. Открытое Акционерное Общество "Газпром") - najveća ruska tvrtka, najveći eksploatator zemnog plina na svijetu i jedna od najvećih tvrtki na svijetu.

Novi!!: Jadransko more i Gazprom · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Jadransko more i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Jadransko more i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Hrvatski sabor · Vidi više »

INA

Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija.

Novi!!: Jadransko more i INA · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Jadransko more i Italija · Vidi više »

Ivan Vilibor Sinčić

Parlamentarnih izbora za novi saziv Hrvatskog sabora u stožeru Živog Zida, 8. studenoga 2015. Ivan Vilibor Sinčić (Karlovac, 28. kolovoza 1990.) je predsjednik Živog zida, hrvatski saborski zastupnik, politički aktivist i krajem 2014.

Novi!!: Jadransko more i Ivan Vilibor Sinčić · Vidi više »

Jonsko more

Jonsko more Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Jadransko more i Jonsko more · Vidi više »

Južna Europa

Jugoistočna Europa (narančasto).Peter Jordan, http://141.74.33.52/stagn/Portals/0/070829_Text_ER4_05_jordan.pdf „Großgliederung Europas nach kulturräumlichen Kriterien“ // Europa Regional 13 (2005), Heft 4, Leibniz-Institut für Länderkunde, Leipzig, 2005., str. 162. – 173. Južna Europa, dio je Europe koji se nalazi u njezinu južnom dijelu, u bazenu Sredozemnog mora.

Novi!!: Jadransko more i Južna Europa · Vidi više »

Klek

Granica u Neumskom zaljevu. Plava crta - Avnojevska granica. Crvena crta - granica po ugovoru o državnoj granici između Hrvatske i BiH (privremena granica do ratifikacije). Žuta crta - Veliki i Mali školj s pripadajućim morem. Crvene zastavice - otočići Veliki i Mali školj. Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.

Novi!!: Jadransko more i Klek · Vidi više »

Kopar

Koper-Pretorska palača Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Jadransko more i Kopar · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Jadransko more i Kotor · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Krka · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Jadransko more i Ledeno doba · Vidi više »

Lukoil

Lukoil (kratica LUK) - ruska naftna tvrtka.

Novi!!: Jadransko more i Lukoil · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Jadransko more i Mađarski jezik · Vidi više »

Mali Školj

Klek, Kanal Malog Stona, Mali i Veliki Školj i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine Mali Školj je otok u Hrvatskoj uz zapadnu (vanjsku) obalu poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu.

Novi!!: Jadransko more i Mali Školj · Vidi više »

Morska struja

Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.

Novi!!: Jadransko more i Morska struja · Vidi više »

Morske mijene

jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). nebeska tijela, ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je nebesko tijelo kao planet, a ''m'' prirodni ili umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Jadransko more i Morske mijene · Vidi više »

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Nacionalni park Kornati · Vidi više »

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Novi!!: Jadransko more i Nacionalni park Mljet · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Neretva · Vidi više »

Neumski zaljev

Neumski zaljev i Neum Neumski zaljev (često korišten naziv je i zaljev Neum-Klek) je mali zaljev smješten u okviru većeg Malostonskog zaljeva kojeg zatvara poluotok Klek.

Novi!!: Jadransko more i Neumski zaljev · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Jadransko more i Njemački jezik · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena).

Novi!!: Jadransko more i Otok · Vidi više »

Otrantska vrata

Otrantska vrata (talijanski Canale d'Otranto) su morski prolaz koji spaja Jadransko i Jonsko more i prirodni su ulaz u Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Otrantska vrata · Vidi više »

Pad

Rijeka Pad ili Po (tal. Po, lat. Padus) je rijeka na sjeveru Italije.

Novi!!: Jadransko more i Pad · Vidi više »

Pavao Ritter Vitezović

''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.

Novi!!: Jadransko more i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »

Pescara

Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).

Novi!!: Jadransko more i Pescara · Vidi više »

Pianosa

Ovo je članak o otoku Pianosa u Toskanskom otočju, za otok Pianosa u otočju Tremiti pogledajte članak Pianosa (Tremiti).

Novi!!: Jadransko more i Pianosa · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Ploče · Vidi više »

Popis otoka Hrvatske

Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.

Novi!!: Jadransko more i Popis otoka Hrvatske · Vidi više »

Poreč

Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad u Hrvatskoj smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.

Novi!!: Jadransko more i Poreč · Vidi više »

Prevlaka

right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.

Novi!!: Jadransko more i Prevlaka · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Pula · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Jadransko more i Reljef · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Jadransko more i Rijeka · Vidi više »

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet ili slanost je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Novi!!: Jadransko more i Salinitet · Vidi više »

Satelitsko snimanje

Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika. Satelitsko snimanje čine fotografije Zemlje ili drugih planeta koje su snimljene uporabom umjetnih satelita.

Novi!!: Jadransko more i Satelitsko snimanje · Vidi više »

Savudrijska vala

Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Jadransko more i Savudrijska vala · Vidi više »

Sazan

Sazan ili Sazanit (tal. Saseno, grč. Σάσων, Sason), mali otok koji se nalazi na ulazu u Vlorski zaljev u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Sazan · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Jadransko more i Slovemija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Jadransko more i Slovenski jezik · Vidi više »

Soča

Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).

Novi!!: Jadransko more i Soča · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Split · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Jadransko more i Sredozemno more · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Jadransko more i Srpski jezik · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Jadransko more i Talijanski jezik · Vidi više »

Tremiti

Tremiti (talijanski: Isole Tremiti) su otočje u Jadranskom moru koje se nalazi sjeverno od poluotoka Gargano.

Novi!!: Jadransko more i Tremiti · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Trogir · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Jadransko more i Trst · Vidi više »

Ugljikovodici

Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su organski kemijski spojevi ugljika i vodika.

Novi!!: Jadransko more i Ugljikovodici · Vidi više »

Ulcinj

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

Novi!!: Jadransko more i Ulcinj · Vidi više »

Veliki Školj (Klek)

Klek, Kanal Malog Stona, Mali i Veliki Školj i Malo more na austro-ugarskom vojnom zemljovidu 1910. godine Veliki Školj je otok u Hrvatskoj uz zapadnu (vanjsku) obalu poluotoka Kleka u Malostonskom zaljevu.

Novi!!: Jadransko more i Veliki Školj (Klek) · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Jadransko more i Venecija · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vienac, kasnije Vijenac, dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vinko Pribojević

Naslovnica djela ''O podrijetlu i povijesti Slavena'' u prvom prijevodu na talijanski, iz 1595. Vinko Pribojević (sredina 15. stoljeća - poslije 1532.), hrvatski povjesničar i ideolog, poznat kao začetnik rane Panslavenske ideologije.

Novi!!: Jadransko more i Vinko Pribojević · Vidi više »

Vlora

Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Vlora · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Zadar · Vidi više »

Zrmanja

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Zrmanja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jadran, Jadranski slijev, Jadranski sliv.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »