44 odnosi: Antun Dobronić, Dirigiranje, Drugi svjetski rat, Epika, Ero s onoga svijeta, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir, Humor, Ivan Gundulić, Lirika, Marija Ujević-Galetović, Mila Gojsalića (opera), Milan Begović, Mirogoj, Nagrada Vladimir Nazor, Obred, Opera, Prvi svjetski rat, Skladatelj, Slobodna Dalmacija, Split, Vijenac (časopis), Vladimir Nazor, Zagreb, 10. siječnja, 11. listopada, 16. listopada, 1895., 1913., 1916., 1925., 1926., 1930., 1935., 1943., 1951., 1958., 1959., 1977., 1982., 2. studenoga, 2018..
Antun Dobronić
mini Antun Dobronić (Jelsa, 2. travnja 1878. – Zagreb, 12. prosinca 1955.), hrvatski skladatelj i glazbeni pisac Učitelj, a nakon dovršenog studija kompozicije u Pragu (1912.) nastavnik glazbe i 1922-40.
Novi!!: Jakov Gotovac i Antun Dobronić · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Jakov Gotovac i Dirigiranje · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Jakov Gotovac i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Novi!!: Jakov Gotovac i Epika · Vidi više »
Ero s onoga svijeta
Ero s onoga svijeta je komična opera u tri čina Jakova Gotovca, op.
Novi!!: Jakov Gotovac i Ero s onoga svijeta · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jakov Gotovac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Jakov Gotovac i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Jakov Gotovac i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir
Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir, poslije nazvano Splitsko muzičko društvo Zvonimir, osnovano je u prostorijama kulturno-prosvjetnog društva Slavjanskog napretka u Splitu 15.
Novi!!: Jakov Gotovac i Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir · Vidi više »
Humor
Smijeh je reakcija na humor. Iznenađenje je jedno od obilježbi humora. Boris Jeljcin i Bill Clinton smiju se vicu. Humor je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim.
Novi!!: Jakov Gotovac i Humor · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Jakov Gotovac i Ivan Gundulić · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Jakov Gotovac i Lirika · Vidi više »
Marija Ujević-Galetović
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. – Zagreb, 13. ožujka 2023.) bila je hrvatska kiparica i akademkinja, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Jakov Gotovac i Marija Ujević-Galetović · Vidi više »
Mila Gojsalića (opera)
Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama u tri dijela s prologom hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto prema vlastitoj istoimenoj poemi priredio Danko Angjelinović.
Novi!!: Jakov Gotovac i Mila Gojsalića (opera) · Vidi više »
Milan Begović
Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. – Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj.
Novi!!: Jakov Gotovac i Milan Begović · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Jakov Gotovac i Mirogoj · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Jakov Gotovac i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Obred
Obred (lat. ritus, odatle i tuđični oblik ritual) je u osnovi uglavnom određena provedba svečanih posebice vjerskih, uglavno liturgijskih svečanosti.
Novi!!: Jakov Gotovac i Obred · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Jakov Gotovac i Opera · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Jakov Gotovac i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Jakov Gotovac i Skladatelj · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Jakov Gotovac i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Jakov Gotovac i Split · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Jakov Gotovac i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Jakov Gotovac i Vladimir Nazor · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jakov Gotovac i Zagreb · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Jakov Gotovac i 10. siječnja · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Jakov Gotovac i 11. listopada · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Jakov Gotovac i 16. listopada · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1895. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1913. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1916. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1926. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1930. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1935. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1943. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1951. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1959. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1977. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov Gotovac i 1982. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Jakov Gotovac i 2. studenoga · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Jakov Gotovac i 2018. · Vidi više »