Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jan Mayen

Indeks Jan Mayen

Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) izmeđi Islanda, Grenlanda, Svalbarda i obale Norveške.

36 odnosi: Arktički ocean, Atlantski ocean, Austro-Ugarska, Danska, Europa, Golfska struja, Gomoljasti dvornik, Grenland, Grenlandsko more, Henry Hudson, Island, Maslačak, Metar, Norveška, Norveško more, Polegnuta smilika, Svalbard, Taraxacum brachyrhynchum, Taraxacum croceum, Taraxacum cymbifolium, Taraxacum recedens, Taraxacum torvum, Viškovići, Vikinzi, 1. siječnja, 16. stoljeće, 1607., 1611., 1612., 1614., 1929., 1985., 1988., 1995., 6. stoljeće, 8. svibnja.

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Novi!!: Jan Mayen i Arktički ocean · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Jan Mayen i Atlantski ocean · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Jan Mayen i Austro-Ugarska · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Jan Mayen i Danska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Jan Mayen i Europa · Vidi više »

Golfska struja

Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.

Novi!!: Jan Mayen i Golfska struja · Vidi više »

Gomoljasti dvornik

Gomoljasti dvornik (gomoljičasti dvornik, lat. Bistorta vivipara), višegodišnja zeljasta cvjetnica uključivana u rodove dvornika (Polygonum) i Persicaria, a danas u Bistorta.

Novi!!: Jan Mayen i Gomoljasti dvornik · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Jan Mayen i Grenland · Vidi više »

Grenlandsko more

Grenlandsko more je rubno more Arktičkoga oceana koje graniči s Grenlandom na zapadu, otočjem Svalbard na istoku, Arktičkim oceanom na sjeveru, te s Norveškim morem i Islandom na jugu.

Novi!!: Jan Mayen i Grenlandsko more · Vidi više »

Henry Hudson

'''Henry Hudson''' Henry Hudson (12. rujna 1570. – 1611.), engleski pomorac.

Novi!!: Jan Mayen i Henry Hudson · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Jan Mayen i Island · Vidi više »

Maslačak

Taraxacum albidum Maslačak (lat. Taraxacum) rod porodice glavočike (Asteraceae, raniji naziv Compositae).

Novi!!: Jan Mayen i Maslačak · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Jan Mayen i Metar · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Jan Mayen i Norveška · Vidi više »

Norveško more

Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.

Novi!!: Jan Mayen i Norveško more · Vidi više »

Polegnuta smilika

Polegnuta smilika (polegla smilka; lat. Omalotheca supina) vrsta glavočike nekada uključivana u rod smilika (Gnaphalium), danas u Omalotheca.

Novi!!: Jan Mayen i Polegnuta smilika · Vidi više »

Svalbard

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola.

Novi!!: Jan Mayen i Svalbard · Vidi više »

Taraxacum brachyrhynchum

Taraxacum brachyrhynchum, trajnica, vrsta maslačka, endem je otoka Jan Mayen.

Novi!!: Jan Mayen i Taraxacum brachyrhynchum · Vidi više »

Taraxacum croceum

Taraxacum croceum (sin. Taraxacum ambigens), vrsta maslačka raširenog po sjvernoj Rusijii subarktičkom području Kanade i sjevernoj i sjeveroistoičnoj Europi.

Novi!!: Jan Mayen i Taraxacum croceum · Vidi više »

Taraxacum cymbifolium

Taraxacum cymbifolium (sin. Taraxacum acromaurum), trajnica, vrsta maslačka sa sjevera Europe: Island; Jan Mayen; Svalbard; Farski otoci; Škotska; Norveška; Finska; sjevernoeuropska Rusija.

Novi!!: Jan Mayen i Taraxacum cymbifolium · Vidi više »

Taraxacum recedens

Taraxacum recedens, trajnica, jedna od pet vrsta maslačaka sa otoka Jan Mayen na kojem čini endemsku vrstu.

Novi!!: Jan Mayen i Taraxacum recedens · Vidi više »

Taraxacum torvum

Taraxacum torvum, trajnica, vrsta maslačka, endem je otoka Jan Mayen.

Novi!!: Jan Mayen i Taraxacum torvum · Vidi više »

Viškovići

Viškovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Raša, Istarska županija.

Novi!!: Jan Mayen i Viškovići · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Jan Mayen i Vikinzi · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Jan Mayen i 1. siječnja · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 16. stoljeće · Vidi više »

1607.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1607. · Vidi više »

1611.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1611. · Vidi više »

1612.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1612. · Vidi više »

1614.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1614. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1929. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1985. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1988. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 1995. · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Jan Mayen i 6. stoljeće · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Jan Mayen i 8. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »