Brže od pregledniku!
30 odnosi: Šestosiječanjska diktatura, Borba (novine), Centralni komitet, Grobnica narodnih heroja u Zagrebu, Hrvati, Hrvatska, Komunizam, Ljeto, Mijo Oreški, Milorad Drašković, Mirogoj, Moskva, Paja Marganović, Proljeće, Samobor, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Slani Dol, Slavonija, Zagreb, Zlatko Šnajder, 1900., 1919., 1921., 1922., 1924., 1925., 1926., 1928., 1929., 27. srpnja.
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Janko Mišić i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Borba (novine)
Borba bile su dnevne novine koje su izlazile u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Novi!!: Janko Mišić i Borba (novine) · Vidi više »
Centralni komitet
Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti komunističkih partija koje je donosilo odluke.
Novi!!: Janko Mišić i Centralni komitet · Vidi više »
Grobnica narodnih heroja u Zagrebu
Grobnica narodnih heroja Desna ploča Lijeva ploča Grobnica narodnih heroja u Zagrebu, rad kipara Đure Kavurića, izgrađena je 1950. godine i nalazi se na groblju Mirogoj.
Novi!!: Janko Mišić i Grobnica narodnih heroja u Zagrebu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Janko Mišić i Hrvatska · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Janko Mišić i Komunizam · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Janko Mišić i Ljeto · Vidi više »
Mijo Oreški
Mijo Oreški (Zagreb, 6. rujna 1905. – Samobor, 27. srpnja 1929.), bio je zidarski radnik, hrvatski i jugoslavenski komunist, jedan od sedmorice sekretara SKOJ-a.
Novi!!: Janko Mišić i Mijo Oreški · Vidi više »
Milorad Drašković
Milorad Drašković (Polom, 10. travnja 1873. – Delnice, 21. srpnja 1921.), bio je srbijanski odvjetnik, političar te ministar u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS.
Novi!!: Janko Mišić i Milorad Drašković · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Janko Mišić i Mirogoj · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Janko Mišić i Moskva · Vidi više »
Paja Marganović
Pavle Paja Marganović (1904. – Zagreb 1929.) bio je obućarski radnik i jedan od sedmorice tajnika SKOJ-a. U radničkom pokretu je od 1918. godine, a član SKOJ-a od 1920. godine, zatim i član i tajnik Centralne uprave radnika Jugoslavije.
Novi!!: Janko Mišić i Paja Marganović · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Janko Mišić i Proljeće · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Janko Mišić i Samobor · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Janko Mišić i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Slani Dol
Slani Dol je naselje koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija.
Novi!!: Janko Mišić i Slani Dol · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Janko Mišić i Slavonija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Janko Mišić i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Šnajder
Zlatko Šnajder (Obrež kraj Pećinaca, 5. ožujka 1903. - Zagreb, travanj 1931.) bio je hrvatski komunist i jedan od sedmorice sekretara SKOJ-a. Rođen je 5.
Novi!!: Janko Mišić i Zlatko Šnajder · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Janko Mišić i 1900. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Janko Mišić i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Janko Mišić i 1929. · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Janko Mišić i 27. srpnja · Vidi više »
