Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

János Kádár

Indeks János Kádár

János Kádár (Rijeka, 26. svibnja 1912. – 6. srpnja 1989.), mađarski komunistički političar, aktivan tijekom revolucije 1956. godine i čelnik Mađarske od 1956. do 1988. godine.

34 odnosi: Diktator, Drugi svjetski rat, Hrvatska, Imre Nagy, Josif Staljin, Lubanja, Mađarska, Mađarska revolucija 1956., Mađarski jezik, Mátyás Rákosi, Moskva, Političar, Predsjednik vlade, Rat, Rijeka, Ustanak, Varšavski ugovor, 13. rujna, 1912., 1956., 1958., 1961., 1965., 1988., 1989., 2. svibnja, 2007., 22. svibnja, 25. listopada, 26. svibnja, 28. siječnja, 30. lipnja, 4. studenoga, 6. srpnja.

Diktator

Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Novi!!: János Kádár i Diktator · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: János Kádár i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: János Kádár i Hrvatska · Vidi više »

Imre Nagy

Imre Nagy (Kaposvár, 7. lipnja 1896. – Budimpešta, 16. lipnja 1958.), mađarski političar.

Novi!!: János Kádár i Imre Nagy · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: János Kádár i Josif Staljin · Vidi više »

Lubanja

Prikaz lubanje miša. Lubanja je koštani dio glave kod većine kralježnjaka.

Novi!!: János Kádár i Lubanja · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: János Kádár i Mađarska · Vidi više »

Mađarska revolucija 1956.

Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.

Novi!!: János Kádár i Mađarska revolucija 1956. · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: János Kádár i Mađarski jezik · Vidi više »

Mátyás Rákosi

Mátyás Rákosi (Ada, 14. ožujka 1892. - Gorki, 5. veljače 1971.), zloglasni mađarski komunistički diktator i političar, na čelu Mađarske od 1945. do 1956. godine.

Novi!!: János Kádár i Mátyás Rákosi · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: János Kádár i Moskva · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: János Kádár i Političar · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: János Kádár i Predsjednik vlade · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: János Kádár i Rat · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: János Kádár i Rijeka · Vidi više »

Ustanak

Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.

Novi!!: János Kádár i Ustanak · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: János Kádár i Varšavski ugovor · Vidi više »

13. rujna

13.

Novi!!: János Kádár i 13. rujna · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: János Kádár i 1912. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: János Kádár i 1956. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: János Kádár i 1958. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: János Kádár i 1961. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: János Kádár i 1965. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: János Kádár i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: János Kádár i 1989. · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: János Kádár i 2. svibnja · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: János Kádár i 2007. · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: János Kádár i 22. svibnja · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: János Kádár i 25. listopada · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: János Kádár i 26. svibnja · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: János Kádár i 28. siječnja · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: János Kádár i 30. lipnja · Vidi više »

4. studenoga

4.

Novi!!: János Kádár i 4. studenoga · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: János Kádár i 6. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Janos Kadar, Janoš Kadar.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »