Brže od pregledniku!
23 odnosi: Bogomir Palković, Bratislava, Franjevci, Gradišćanski Hrvati, Gradišćanskohrvatski jezik, Hrvati, Lovrenc Bogović, Mali Borištof, Nikola Benčić, Pisac, Slovačka, Svećenik, Zagreb, 16. prosinca, 1714., 1733., 1738., 1746., 1753., 1770., 1998., 2. prosinca, 28. travnja.
Bogomir Palković
Bogomir Palković ili Godefrid Palković (Palkovics, Palkovits, Pallkovics) (Celindof, 5. prosinca, 1714. ili 1715. – Sambotel, 19. ožujka, 1778.) hrvatski je je pisac, franjevac i svećenik iz Gradišća..
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Bogomir Palković · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Bratislava · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Franjevci · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Hrvati · Vidi više »
Lovrenc Bogović
Lovrenc (Lovre) Jure Bogović (Bogovich) (Veliki Borištof, 22. ožujka, 1723. – Monošter, 12. siječnja, 1789.) hrvatski je franjevac, pisac, svećenik te važni autor književnosti Hrvata iz Gradišća u 18. stoljeću.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Lovrenc Bogović · Vidi više »
Mali Borištof
Mali Borištof (njemački: Kleinwarasdorf, mađarski: Borisfalva) je naselje u austrijskoj saveznoj državi Gradišću.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Mali Borištof · Vidi više »
Nikola Benčić
Nikola Benčić (Nikolaus Bencsics) (Velika Narda, 12. listopada 1937.), akademik, č.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Nikola Benčić · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Pisac · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Slovačka · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Svećenik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i Zagreb · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 16. prosinca · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1714. · Vidi više »
1733.
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1733. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1738. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1746. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1753. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1770. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 1998. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 2. prosinca · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Jeremijaš Šoštarić i 28. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Jeremija Šoštarić, Jeremija Šošterić, Jeremijaš Šošterić.
