Brže od pregledniku!
25 odnosi: Čaglin, Bihać, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Jezera (razdvojba), Jezero, Jezero (Čaglin), Jezero (BiH), Jezero (Bihać, BiH), Jezero (Kakanj, BiH), Jezero (Konjic, BiH), Jezero (krater), Jezero (Plaški), Jezero Klanječko, Jezero Posavsko, Kakanj, Kalinovik, Konjic, Krk, Mars, Martinska Ves, Njivice, Omišalj, Plaški, Veliko Trgovišće.
Čaglin
Čaglin je općina u Požeško-slavonskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Čaglin · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Bihać · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Hrvatska · Vidi više »
Jezera (razdvojba)
* Jezero.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezera (razdvojba) · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero · Vidi više »
Jezero (Čaglin)
Jezero je naselje u Republici Hrvatskoj u Požeško-slavonskoj županiji, u sastavu općine Čaglin.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (Čaglin) · Vidi više »
Jezero (BiH)
Jezero je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (BiH) · Vidi više »
Jezero (Bihać, BiH)
Jezero je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (Bihać, BiH) · Vidi više »
Jezero (Kakanj, BiH)
Jezero je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (Kakanj, BiH) · Vidi više »
Jezero (Konjic, BiH)
Jezero je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (Konjic, BiH) · Vidi više »
Jezero (krater)
Jezero je udarni krater na Marsu lociran na, nalazi se u četverokutu Syrtis Major Marsa.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (krater) · Vidi više »
Jezero (Plaški)
Jezero (Plaški) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Plaški, Karlovačka županija.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero (Plaški) · Vidi više »
Jezero Klanječko
Jezero Klanječko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Veliko Trgovišće, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero Klanječko · Vidi više »
Jezero Posavsko
Jezero Posavsko je maleno selo koje se prostire uz desnu obalu rijeke Save, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Jezero Posavsko · Vidi više »
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Kakanj · Vidi više »
Kalinovik
Panorama Kalinovika Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od Sarajeva, a graniči s općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko, te Trnovo (RS) i Trnovo (FBiH).
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Kalinovik · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Konjic · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Krk · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Mars · Vidi više »
Martinska Ves
Martinska Ves je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Martinska Ves · Vidi više »
Njivice
Njivice su mjesto na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, administrativno spadaju po Omišalj.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Njivice · Vidi više »
Omišalj
Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Omišalj · Vidi više »
Plaški
Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Plaški · Vidi više »
Veliko Trgovišće
Veliko Trgovišće je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u sastavu Krapinsko-zagorske županije.
Novi!!: Jezero (razdvojba) i Veliko Trgovišće · Vidi više »
