Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jezikoslovlje

Indeks Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

83 odnosi: Afrika, Aleksandar Belić, Američki znakovni jezik, Amerika, Anatomija, Antički Rim, Asirci, Ženeva, Bartol Kašić, Bog, Britanski znakovni jezik, Dalibor Brozović, Dante Alighieri, Dijalektologija, Drugi svjetski rat, Europa, Faust Vrančić, Ferdinand de Saussure, Filologija, Filozofija, Fizika, Fonologija, Germanski jezici, Govor, Gramatika, Grčka retorika, Hrvatska, Hrvatski standardni jezik, Hrvatski znakovni jezik, Humanističke znanosti, Humanizam, Indija, Institut za hrvatski jezik, Interdisciplinarnost, Jezično čistunstvo, Jezik, Knjiga Postanka, Kognitivna znanost, Latinski jezik, Leipzig, Leksikologija, Logika, Maya Indijanci, Mit, Morfologija, Nacija, Pariz, Petar Skok, Pleme, Prirodne znanosti, ..., Psihologija, Radoslav Katičić, Rečenica, Religija, Renesansa, Riječ, Sanskrt, Sava Mrkalj, Semantika, Sintaksa, Skolastika, Slavistika, Slovenski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sociolingvistika, Srednji vijek, Srpskohrvatski jezik, Stara Grčka, Stari zavjet, Stjepan Ivšić, Strukturalizam, Sumerani, Tečaj opće lingvistike, Tomislav Maretić, Vede, Vuk Karadžić, Wilhelm von Humboldt, 1595., 1604., 1631., 1818., 1950-ih, 1960-ih. Proširite indeks (33 više) »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Jezikoslovlje i Afrika · Vidi više »

Aleksandar Belić

Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Jezikoslovlje i Aleksandar Belić · Vidi više »

Američki znakovni jezik

Američki znakovni jezik (ASL, Ameslan; ISO 639-3: ase) znakovni jezik gluhih osoba koji se koristi na području SAD-a, ali i nekim drugim zemljama, kao u Kanadi, Barbados, Benin, Bolivija, Burkina Faso, Srednjoafrička Republika, Čad, Kina, Obala Bjelokosti, Demokratska Republika Kongo, Gabon, Gana, Jamajka, Kenija, Madagaskar, Mauritanija, Nigerija, Filipini, Singapur, Togo, Zimbabve.

Novi!!: Jezikoslovlje i Američki znakovni jezik · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Novi!!: Jezikoslovlje i Amerika · Vidi više »

Anatomija

Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.

Novi!!: Jezikoslovlje i Anatomija · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Jezikoslovlje i Antički Rim · Vidi više »

Asirci

Asirci može značiti.

Novi!!: Jezikoslovlje i Asirci · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Jezikoslovlje i Ženeva · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Novi!!: Jezikoslovlje i Bartol Kašić · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Jezikoslovlje i Bog · Vidi više »

Britanski znakovni jezik

Britanski znakovni jezik (BSL, od British Sign Language; ISO 639-3: bfi), znakovni jezik gluhih osoba Ujedinjenog Kraljevstva, kojim se danas kao prvim jezikom služi 40 000 korisnika (1984 M. Deuchar) od 909 000 gluhih.

Novi!!: Jezikoslovlje i Britanski znakovni jezik · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Jezikoslovlje i Dalibor Brozović · Vidi više »

Dante Alighieri

'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Jezikoslovlje i Dante Alighieri · Vidi više »

Dijalektologija

Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).

Novi!!: Jezikoslovlje i Dijalektologija · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Jezikoslovlje i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Jezikoslovlje i Europa · Vidi više »

Faust Vrančić

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Novi!!: Jezikoslovlje i Faust Vrančić · Vidi više »

Ferdinand de Saussure

'''Ferdinand de Saussure''' Ferdinand de Saussure (Ženeva, 22. studenog 1857. – Vufflens-le-Château kraj Morgesa, 22. veljače 1913.) švicarski je jezikoslovac koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.

Novi!!: Jezikoslovlje i Ferdinand de Saussure · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Jezikoslovlje i Filologija · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Jezikoslovlje i Filozofija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Jezikoslovlje i Fizika · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Jezikoslovlje i Fonologija · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Jezikoslovlje i Germanski jezici · Vidi više »

Govor

Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.

Novi!!: Jezikoslovlje i Govor · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Jezikoslovlje i Gramatika · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Jezikoslovlje i Grčka retorika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Jezikoslovlje i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik standardni je, kodificirani oblik hrvatskoga jezika.

Novi!!: Jezikoslovlje i Hrvatski standardni jezik · Vidi više »

Hrvatski znakovni jezik

Hrvatski znakovni jezik (hrvatski znakovni jezik, HZJ; ISO 639-3: csq) znakovni jezik gluhih osoba Hrvatske kojim se koristi nepoznat broj osoba.

Novi!!: Jezikoslovlje i Hrvatski znakovni jezik · Vidi više »

Humanističke znanosti

Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.

Novi!!: Jezikoslovlje i Humanističke znanosti · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Jezikoslovlje i Humanizam · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Jezikoslovlje i Indija · Vidi više »

Institut za hrvatski jezik

''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.

Novi!!: Jezikoslovlje i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »

Interdisciplinarnost

Interdisciplinarnost je vrsta akademske suradnje u kojem stručnjaci različitih akademskih disciplina rade prema zajedničkim ciljevima.

Novi!!: Jezikoslovlje i Interdisciplinarnost · Vidi više »

Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice.

Novi!!: Jezikoslovlje i Jezično čistunstvo · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Jezikoslovlje i Jezik · Vidi više »

Knjiga Postanka

Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

Novi!!: Jezikoslovlje i Knjiga Postanka · Vidi više »

Kognitivna znanost

ljudskog mozga. Kognitivna znanost je jednostavno definirana kao znanstveno proučavanje ili uma ili inteligencije.

Novi!!: Jezikoslovlje i Kognitivna znanost · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Jezikoslovlje i Latinski jezik · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Jezikoslovlje i Leipzig · Vidi više »

Leksikologija

Leksikologija je grana jezikoslovlja koja proučava lekseme.

Novi!!: Jezikoslovlje i Leksikologija · Vidi više »

Logika

Aristotel Logika je grana filozofije.

Novi!!: Jezikoslovlje i Logika · Vidi više »

Maya Indijanci

Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.

Novi!!: Jezikoslovlje i Maya Indijanci · Vidi više »

Mit

Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.

Novi!!: Jezikoslovlje i Mit · Vidi više »

Morfologija

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Jezikoslovlje i Morfologija · Vidi više »

Nacija

Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Novi!!: Jezikoslovlje i Nacija · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Jezikoslovlje i Pariz · Vidi više »

Petar Skok

Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.

Novi!!: Jezikoslovlje i Petar Skok · Vidi više »

Pleme

Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.

Novi!!: Jezikoslovlje i Pleme · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Jezikoslovlje i Prirodne znanosti · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Jezikoslovlje i Psihologija · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Jezikoslovlje i Radoslav Katičić · Vidi više »

Rečenica

Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.

Novi!!: Jezikoslovlje i Rečenica · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Jezikoslovlje i Religija · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Jezikoslovlje i Renesansa · Vidi više »

Riječ

Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.

Novi!!: Jezikoslovlje i Riječ · Vidi više »

Sanskrt

Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.

Novi!!: Jezikoslovlje i Sanskrt · Vidi više »

Sava Mrkalj

Sava Mrkalj (Sjeničak, 1783. – Beč, 1833.), učitelj i filolog.

Novi!!: Jezikoslovlje i Sava Mrkalj · Vidi više »

Semantika

Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.

Novi!!: Jezikoslovlje i Semantika · Vidi više »

Sintaksa

Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.

Novi!!: Jezikoslovlje i Sintaksa · Vidi više »

Skolastika

Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.

Novi!!: Jezikoslovlje i Skolastika · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Jezikoslovlje i Slavistika · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Jezikoslovlje i Slovenski jezik · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Jezikoslovlje i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sociolingvistika

Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.

Novi!!: Jezikoslovlje i Sociolingvistika · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Jezikoslovlje i Srednji vijek · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Jezikoslovlje i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Jezikoslovlje i Stara Grčka · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Jezikoslovlje i Stari zavjet · Vidi više »

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Novi!!: Jezikoslovlje i Stjepan Ivšić · Vidi više »

Strukturalizam

Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.

Novi!!: Jezikoslovlje i Strukturalizam · Vidi više »

Sumerani

Ploča iz Ura Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.

Novi!!: Jezikoslovlje i Sumerani · Vidi više »

Tečaj opće lingvistike

Ferdinand de Saussure opisuje jezik kao šahovsku igru, poseban sustav sa svojim vrijednostima i odnosima. Tečaj opće lingvistike (Cours de linguistique générale) bilješke su s predavanja slavnog jezikoslovaca Ferdinanda de Saussurea koje su poslije njegove smrti objavili njegovi studenti.

Novi!!: Jezikoslovlje i Tečaj opće lingvistike · Vidi više »

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Novi!!: Jezikoslovlje i Tomislav Maretić · Vidi više »

Vede

Vede (sanskrt za znanje) su najstarije svete staroindijske knjige, i najstariji hinduistički sveti tekstovi (poezija, filozofski dijalozi, mitovi i ritualni napjevi) koje su sastavili Arijci prije oko 3.500 godina.

Novi!!: Jezikoslovlje i Vede · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Jezikoslovlje i Vuk Karadžić · Vidi više »

Wilhelm von Humboldt

Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).

Novi!!: Jezikoslovlje i Wilhelm von Humboldt · Vidi više »

1595.

Bez opisa.

Novi!!: Jezikoslovlje i 1595. · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Jezikoslovlje i 1604. · Vidi više »

1631.

Bez opisa.

Novi!!: Jezikoslovlje i 1631. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Jezikoslovlje i 1818. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jezikoslovlje i 1950-ih · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jezikoslovlje i 1960-ih · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jezikoslovac, Jezikoslovka, Lingvist, Lingvistika.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »