198 odnosi: Asteroidi, Astronomija, Austrija, Austrijanci, Austrijsko Carstvo, Šlezi, Češka, Beč, Galileo (svemirska letjelica), Hrvatska, Istra, Lalandeova nagrada, Latinski jezik, Matematika, Međunarodna astronomska unija, Mornarička zvjezdarnica u Puli, Opava, Pula, Refraktorski teleskop, Sveučilište u Beču, Svjetlosno onečišćenje, 1. ožujka, 1. studenoga, 10. listopada, 10. prosinca, 10. rujna, 10. travnja, 11. listopada, 12. rujna, 12. studenoga, 13. listopada, 13. rujna, 136 Austria, 137 Meliboea, 14. listopada, 14. rujna, 14. veljače, 140 Siwa, 142 Polana, 143 Adria, 15. listopada, 15. travnja, 151 Abundantia, 153 Hilda, 155 Scylla, 156 Xanthippe, 16. kolovoza, 16. studenoga, 16. svibnja, 16. veljače, ..., 17. kolovoza, 17. listopada, 17. svibnja, 17. travnja, 17. veljače, 178 Belisana, 18. kolovoza, 18. listopada, 18. ožujka, 18. siječnja, 182 Elsa, 183 Istria, 184 Dejopeja, 1848., 1872., 1874., 1875., 1877., 1878., 1879., 1880., 1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892., 19. kolovoza, 19. ožujka, 19. srpnja, 19. svibnja, 19. travnja, 1905., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 192 Nausikaa, 1920., 1921., 1922., 1923., 1925., 195 Eurykleia, 197 Arete, 1993., 2. studenoga, 2. svibnja, 20. lipnja, 20. ožujka, 201 Penelope, 204 Kallisto, 205 Martha, 207 Hedda, 208 Lacrimosa, 21. listopada, 21. ožujka, 21. rujna, 21. svibnja, 21. travnja, 210 Isabella, 211 Isolda, 212 Medea, 214 Aschera, 216 Kleopatra, 218 Bianca, 219 Thusnelda, 22. kolovoza, 22. rujna, 22. studenoga, 23. ožujka, 23. veljače, 243 Ida, 25. kolovoza, 25. listopada, 25. travnja, 25. veljače, 26. rujna, 26. travnja, 27. kolovoza, 27. lipnja, 27. listopada, 27. ožujka, 27. srpnja, 28. siječnja, 28. studenoga, 28. travnja, 28. veljače, 29. kolovoza, 29. listopada, 29. rujna, 29. veljače, 3. kolovoza, 3. listopada, 3. rujna, 3. studenoga, 3. travnja, 30. kolovoza, 30. ožujka, 30. rujna, 30. srpnja, 31. listopada, 31. ožujka, 31. prosinca, 31. siječnja, 4. listopada, 4. rujna, 4. studenoga, 5. lipnja, 5. travnja, 6. listopada, 6. prosinca, 6. studenoga, 6. travnja, 6. veljače, 7. kolovoza, 7. veljače, 8. listopada, 8. ožujka, 8. studenoga, 8. veljače, 803 Picka, 867 Kovacia, 876 Scott, 9. ožujka, 9. veljače, 902 Probitas, 903 Nealley, 914 Palisana, 932 Hooveria, 941 Murray, 964 Submara, 975 Perseverantia, 996 Hilaritas. Proširite indeks (148 više) »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Johann Palisa i Asteroidi · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Johann Palisa i Astronomija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Johann Palisa i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Johann Palisa i Austrijanci · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Johann Palisa i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Šlezi
Šlezi (u vlastitom jeziku Ślůnzoki, u dolnjošleskom Schläsinger; ime možda dolazi od riječi Ślęża, kojim se označavaju planine Ślęża i lijeva pritoka Odre, rijeka Ślęza) su jedan od zapadnoslavenskih naroda u bazenu Odre, naseljen na području Gornje Šleske što se prostire između gornjeg toka rijeke Odre i gornjeg toka Visle, a danas je podijeljen između Poljske, Češke i Njemačke.
Novi!!: Johann Palisa i Šlezi · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Johann Palisa i Češka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Johann Palisa i Beč · Vidi više »
Galileo (svemirska letjelica)
Galileo, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera i njegovih mjeseca, aktivna od 1995. do 2003. Ime je dobila po talijanskom astronomu Galileju Galilei.
Novi!!: Johann Palisa i Galileo (svemirska letjelica) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Johann Palisa i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Johann Palisa i Istra · Vidi više »
Lalandeova nagrada
Jérôme Lalande Lalandeova nagrada (fra. prix Lalande) je znanstvena nagrada u području astronomije koju je dodjeljivala Francuska akademija znanosti od 1802. do 1970. godine.
Novi!!: Johann Palisa i Lalandeova nagrada · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Johann Palisa i Latinski jezik · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Johann Palisa i Matematika · Vidi više »
Međunarodna astronomska unija
Međunarodna astronomska unija (engl. International Astronomical Union, akr. IAU, franc. Union astronomique internationale, akr. UAI), organizacija koja okuplja nacionalne astronomske organizacije iz svih dijelova svijeta.
Novi!!: Johann Palisa i Međunarodna astronomska unija · Vidi više »
Mornarička zvjezdarnica u Puli
Mornarička zvjezdarnica u Puli (njem. K. und K. Marinesternwarte Pola), najstarija je zvjezdarnica na tlu Hrvatske.
Novi!!: Johann Palisa i Mornarička zvjezdarnica u Puli · Vidi više »
Opava
Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.
Novi!!: Johann Palisa i Opava · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Johann Palisa i Pula · Vidi više »
Refraktorski teleskop
Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.
Novi!!: Johann Palisa i Refraktorski teleskop · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Johann Palisa i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Svjetlosno onečišćenje
Svjetlosno onečišćenje Različiti tipovi svjetiljki Svjetlosno onečišćenje (zagađenje) je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti.
Novi!!: Johann Palisa i Svjetlosno onečišćenje · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Johann Palisa i 1. ožujka · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Johann Palisa i 1. studenoga · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Johann Palisa i 10. listopada · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Johann Palisa i 10. prosinca · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Johann Palisa i 10. rujna · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Johann Palisa i 10. travnja · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Johann Palisa i 11. listopada · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Johann Palisa i 12. rujna · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Johann Palisa i 12. studenoga · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Johann Palisa i 13. listopada · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Johann Palisa i 13. rujna · Vidi više »
136 Austria
136 Austria je metalni asteroid glavnog pojasa, po sastavu mješavina nikla i željeza.
Novi!!: Johann Palisa i 136 Austria · Vidi više »
137 Meliboea
137 Meliboea je veliki tamni asteroid glavnog pojasa, građen od karbonata. Meliboea je najveće tijelo u obitelji asteroida Meliboea i daleko veći od većine ostalih asteroida u obitelji. Tek je 791 Ani po veličini usporediv s Meliboeom. Asteroid je 18. ožujka 1874. iz Pule otkrio Johann Palisa. Ovo je bio drugi od 122 asteroida koje je Palisa. Asteroid je nazvan po dvije Meliboeje u grčkoj mitologiji. Meliboea.
Novi!!: Johann Palisa i 137 Meliboea · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Johann Palisa i 14. listopada · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Johann Palisa i 14. rujna · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Johann Palisa i 14. veljače · Vidi više »
140 Siwa
140 Siwa je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 140 Siwa · Vidi više »
142 Polana
142 Polana je vrlo taman asteroid glavnog pojasa, glavni član asteroidne obitelji Polana, koja je vezana uz obitelj Nyssa.
Novi!!: Johann Palisa i 142 Polana · Vidi više »
143 Adria
143 Adria je poveći asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 143 Adria · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Johann Palisa i 15. listopada · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Johann Palisa i 15. travnja · Vidi više »
151 Abundantia
151 Abundantia je kameni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 151 Abundantia · Vidi više »
153 Hilda
153 Hilda je relativno veliki asteroid u vanjskom dijelu glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 153 Hilda · Vidi više »
155 Scylla
155 Scylla je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 155 Scylla · Vidi više »
156 Xanthippe
156 Xanthippe veliki asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 156 Xanthippe · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Johann Palisa i 16. kolovoza · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Johann Palisa i 16. studenoga · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Johann Palisa i 16. svibnja · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Johann Palisa i 16. veljače · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Johann Palisa i 17. kolovoza · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Johann Palisa i 17. listopada · Vidi više »
17. svibnja
17.
Novi!!: Johann Palisa i 17. svibnja · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Johann Palisa i 17. travnja · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Johann Palisa i 17. veljače · Vidi više »
178 Belisana
178 Belisana jer kameni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 178 Belisana · Vidi više »
18. kolovoza
18.
Novi!!: Johann Palisa i 18. kolovoza · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Johann Palisa i 18. listopada · Vidi više »
18. ožujka
18.
Novi!!: Johann Palisa i 18. ožujka · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: Johann Palisa i 18. siječnja · Vidi više »
182 Elsa
182 Elsa je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 182 Elsa · Vidi više »
183 Istria
183 Istria je kameni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 183 Istria · Vidi više »
184 Dejopeja
184 Dejopeja je veliki metalni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 184 Dejopeja · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1848. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1872. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1875. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1892. · Vidi više »
19. kolovoza
19.
Novi!!: Johann Palisa i 19. kolovoza · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Johann Palisa i 19. ožujka · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Johann Palisa i 19. srpnja · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Johann Palisa i 19. svibnja · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Johann Palisa i 19. travnja · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Johann Palisa i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1918. · Vidi više »
192 Nausikaa
192 Nausikaa je veliki asteroid glavnog pojasa, po sastavu mješavina silikata te željeza i nikla. Krivulja sjaja ovog asteroida upućuje na moguće postojanje satelita Nausikaje. Postojanje satelita je predloženo još 1985. godine, no još uvijek nije portvrđeno (prema službenom popisu asteroidnih satelita na). Prema krivulji sjaja je određen i oblik asteroida. Vjeruje se da je Nausikaa tijelo s oštrim rubovima, ne pretjerano izduženo. Do danas je zabilježena jedna okultacija zvijezde ovim asteroidom, 27. siječnja 1998., a promatrana je iz SAD-a. Asteroid je 17. veljače 1879. iz Pule otkrio Johann Palisa i nazvao ga po Nausikaji, princezi iz Homerove Odiseje. Nausikaa.
Novi!!: Johann Palisa i 192 Nausikaa · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1925. · Vidi više »
195 Eurykleia
195 Eurykleia je veliki asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 195 Eurykleia · Vidi više »
197 Arete
197 Arete je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 197 Arete · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Johann Palisa i 1993. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Johann Palisa i 2. studenoga · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Johann Palisa i 2. svibnja · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Johann Palisa i 20. lipnja · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Johann Palisa i 20. ožujka · Vidi više »
201 Penelope
201 Penelope je veliki asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 201 Penelope · Vidi više »
204 Kallisto
204 Kallisto je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 204 Kallisto · Vidi više »
205 Martha
205 Martha je veliki asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 205 Martha · Vidi više »
207 Hedda
207 Hedda je poveći asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 207 Hedda · Vidi više »
208 Lacrimosa
208 Lacrimosa je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 208 Lacrimosa · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Johann Palisa i 21. listopada · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Johann Palisa i 21. ožujka · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Johann Palisa i 21. rujna · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Johann Palisa i 21. svibnja · Vidi više »
21. travnja
21.
Novi!!: Johann Palisa i 21. travnja · Vidi više »
210 Isabella
210 Isabella je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 210 Isabella · Vidi više »
211 Isolda
211 Isolda je veliki tamni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 211 Isolda · Vidi više »
212 Medea
212 Medea je veliki i vrlo tamni asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 212 Medea · Vidi više »
214 Aschera
214 Aschera je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 214 Aschera · Vidi više »
216 Kleopatra
216 Kleopatra je veliki (217×94×81 km) asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 216 Kleopatra · Vidi više »
218 Bianca
218 Bianca je poveći asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 218 Bianca · Vidi više »
219 Thusnelda
219 Thusnelda je asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 219 Thusnelda · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Johann Palisa i 22. kolovoza · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Johann Palisa i 22. rujna · Vidi više »
22. studenoga
22.
Novi!!: Johann Palisa i 22. studenoga · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Johann Palisa i 23. ožujka · Vidi više »
23. veljače
23.
Novi!!: Johann Palisa i 23. veljače · Vidi više »
243 Ida
Ida (oznake 243 Ida) je asteroid u asteroidnom pojasu.
Novi!!: Johann Palisa i 243 Ida · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Johann Palisa i 25. kolovoza · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Johann Palisa i 25. listopada · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Johann Palisa i 25. travnja · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Johann Palisa i 25. veljače · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Johann Palisa i 26. rujna · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Johann Palisa i 26. travnja · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Johann Palisa i 27. kolovoza · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Johann Palisa i 27. lipnja · Vidi više »
27. listopada
27.
Novi!!: Johann Palisa i 27. listopada · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Johann Palisa i 27. ožujka · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Johann Palisa i 27. srpnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Johann Palisa i 28. siječnja · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Johann Palisa i 28. studenoga · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Johann Palisa i 28. travnja · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Johann Palisa i 28. veljače · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Johann Palisa i 29. kolovoza · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Johann Palisa i 29. listopada · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Johann Palisa i 29. rujna · Vidi više »
29. veljače
29.
Novi!!: Johann Palisa i 29. veljače · Vidi više »
3. kolovoza
3.
Novi!!: Johann Palisa i 3. kolovoza · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Johann Palisa i 3. listopada · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Johann Palisa i 3. rujna · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Johann Palisa i 3. studenoga · Vidi više »
3. travnja
3.
Novi!!: Johann Palisa i 3. travnja · Vidi više »
30. kolovoza
30.
Novi!!: Johann Palisa i 30. kolovoza · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Johann Palisa i 30. ožujka · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Johann Palisa i 30. rujna · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Johann Palisa i 30. srpnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Johann Palisa i 31. listopada · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Johann Palisa i 31. ožujka · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Johann Palisa i 31. prosinca · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Johann Palisa i 31. siječnja · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Johann Palisa i 4. listopada · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Johann Palisa i 4. rujna · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Johann Palisa i 4. studenoga · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Johann Palisa i 5. lipnja · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Johann Palisa i 5. travnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Johann Palisa i 6. listopada · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Johann Palisa i 6. prosinca · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Johann Palisa i 6. studenoga · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Johann Palisa i 6. travnja · Vidi više »
6. veljače
6.
Novi!!: Johann Palisa i 6. veljače · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Johann Palisa i 7. kolovoza · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Johann Palisa i 7. veljače · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Johann Palisa i 8. listopada · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: Johann Palisa i 8. ožujka · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Johann Palisa i 8. studenoga · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Johann Palisa i 8. veljače · Vidi više »
803 Picka
Asteroid 803 Picka je asteroid iz vanjskog dijela asteroidnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 803 Picka · Vidi više »
867 Kovacia
867 Kovacia, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 867 Kovacia · Vidi više »
876 Scott
876 Scott, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 876 Scott · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Johann Palisa i 9. ožujka · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Johann Palisa i 9. veljače · Vidi više »
902 Probitas
902 Probitas, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 902 Probitas · Vidi više »
903 Nealley
903 Nealley, asteroid vanjskog glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 903 Nealley · Vidi više »
914 Palisana
914 Palisana, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 914 Palisana · Vidi više »
932 Hooveria
932 Hooveria, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 932 Hooveria · Vidi više »
941 Murray
941 Murray, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 941 Murray · Vidi više »
964 Submara
964 Submara, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 964 Submara · Vidi više »
975 Perseverantia
975 Perseverantia, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 975 Perseverantia · Vidi više »
996 Hilaritas
996 Hilaritas, asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Johann Palisa i 996 Hilaritas · Vidi više »