Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

John Macdonald Kinneir

Indeks John Macdonald Kinneir

Sir John Macdonald Kinneir (Sanda, 1782. − Trabzon, 12. lipnja 1830.), britanski pukovnik, diplomat, putopisac i kartograf.

60 odnosi: Aaron Arrowsmith, Aleksandar Veliki, Arheologija, Armenija, Artakserkso I., Širaz, Škoti, Škotska, Britansko Carstvo, Chennai, Deset tisuća, Diplomacija, Diplomat, Dug, Encyclopædia Iranica, Engleska, Frankfurt na Majni, Indija, Iran, Irska, Kartografija, Ksenofont, Kurdistan, Leipzig, London, Mačevanje, Mala Azija, Metar, Pariz, Perzepolis, Plemstvo, Povijest Irana, Pukovnik, Putopis, Rotterdam, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Sfinga, Sir (naslov), Suza (Iran), Teheran, Trabzon, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veleposlanik, Weimar, Zdravlje, Zemljopis Irana, Zemljovid, 12. lipnja, ..., 1782., 1803., 1809., 1813., 1818., 1819., 1821., 1825., 1827., 1830.. Proširite indeks (10 više) »

Aaron Arrowsmith

Aaron Arrowsmith Asia'' (1812.) Aaron Arrowsmith (Winston, 14. srpnja 1750. − London, 23. travnja 1823.), engleski zemljopisac, kartograf, graver i izdavač koji je djelovao u Londonu koncem 18. odnosno početkom 19. stoljeća.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Aaron Arrowsmith · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Arheologija

Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Arheologija · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Armenija · Vidi više »

Artakserkso I.

Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Artakserkso I. · Vidi više »

Širaz

Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Širaz · Vidi više »

Škoti

Škotska zastava, koju predstavlja Andrijin križ Škoti ili Škotlanđani (eng. Scottish people, Scots, gla. Gáidheal, Albannaich) su stanovnici Škotske, to jest sjevernog dijela Velike Britanije i obližnjih otoka.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Škoti · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Škotska · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Britansko Carstvo · Vidi više »

Chennai

Chennai (poznat i kao Madras) je četvrti grad po veličini u Indiji i glavni grad savezne države Tamil Nadu.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Chennai · Vidi više »

Deset tisuća

Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Deset tisuća · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Diplomacija · Vidi više »

Diplomat

Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Diplomat · Vidi više »

Dug

Dug je iznos sredstava, koje dužnik duguje vjerovniku.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Dug · Vidi više »

Encyclopædia Iranica

Encyclopædia Iranica je međunarodni projekt američkog sveučilišta Columbia u New Yorku čiji je cilj stvaranje sveobuhvatne i mjerodavne enciklopedije na engleskom jeziku o povijesti, kulturi i civilizaciji iranskih naroda od prapovijesti do danas.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Encyclopædia Iranica · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Engleska · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Indija · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Iran · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Irska · Vidi više »

Kartografija

Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Kartografija · Vidi više »

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Ksenofont · Vidi više »

Kurdistan

Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Kurdistan · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Leipzig · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i London · Vidi više »

Mačevanje

Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Mačevanje · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Mala Azija · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Metar · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Pariz · Vidi više »

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Perzepolis · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Plemstvo · Vidi više »

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Povijest Irana · Vidi više »

Pukovnik

Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Pukovnik · Vidi više »

Putopis

Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Putopis · Vidi više »

Rotterdam

Rotterdam je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Rotterdam · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Rusko Carstvo · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sfinga

Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Sfinga · Vidi više »

Sir (naslov)

Sir je, strogo govoreći, dodatak koji se stavlja ispred imena nositelja određenog priznanja tradicionalno dodijeljenog od strane britanskog monarha.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Sir (naslov) · Vidi više »

Suza (Iran)

Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן‎: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Suza (Iran) · Vidi više »

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Teheran · Vidi više »

Trabzon

Trabzon u povijesti je bio znan kao Trapezus ili Trapezunt (Trebizond), to je grad na obali Crnog mora na sjeveroistoku Turske.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Trabzon · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Veleposlanik

Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Veleposlanik · Vidi više »

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Weimar · Vidi više »

Zdravlje

Zvijezda života Prehrambena piramida Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Zdravlje · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Zemljopis Irana · Vidi više »

Zemljovid

Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i Zemljovid · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 12. lipnja · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1782. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1803. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1809. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1813. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1818. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1819. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1821. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1825. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1827. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: John Macdonald Kinneir i 1830. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

John MacDonald Kinneir.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »