Brže od pregledniku!
18 odnosi: Švicarci, Biologija u 1884., Biologija u 1980., Botanika, Chur, Hrast cer, Hrast lužnjak, Hrvatska, Ime, Ivo Horvat (botaničar), Livada, Montpellier, Obični grab, Vegetacija, 1884., 1980., 20. rujna, 3. kolovoza.
Švicarci
Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Švicarci · Vidi više »
Biologija u 1884.
Bez opisa.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Biologija u 1884. · Vidi više »
Biologija u 1980.
Bez opisa.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Biologija u 1980. · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Botanika · Vidi više »
Chur
Chur (njemački: Chur, francuski: Coire, talijanski: Coira, retoromanski: Cuira ili latinski: Curia Raetorum) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Graubündena.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Chur · Vidi više »
Hrast cer
Hrast cer (Quercus cerris) je bjelogorično drvo, iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Hrast cer · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Hrvatska · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Ime · Vidi više »
Ivo Horvat (botaničar)
Ivo Horvat (Čazma, 7. listopada 1897. – Zagreb, 23. travnja 1963.), hrvatski botaničar.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Ivo Horvat (botaničar) · Vidi više »
Livada
Livada Livada (ledina) je površina u čijoj flori prevladavaju trave i zeljaste biljke.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Livada · Vidi više »
Montpellier
Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Montpellier · Vidi više »
Obični grab
Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Obični grab · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i Vegetacija · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i 1884. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i 1980. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i 20. rujna · Vidi više »
3. kolovoza
3.
Novi!!: Josias Braun-Blanquet i 3. kolovoza · Vidi više »
