Brže od pregledniku!
49 odnosi: Županijski sud u Zagrebu, Brijuni, Drugi svjetski rat, Duga Resa, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatski nezavisni demokrati, Ivan Krajačić, Josip Broz Tito, Josip Manolić, Josip Reihl-Kir, Karlovac, Komunistička partija Hrvatske, Kotar, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Narodnooslobodilački pokret, Netretić, Onesin Cvitan, OZNA, Pravni fakultet u Zagrebu, Pula, Savez komunista Jugoslavije, Socijalistička Republika Hrvatska, Stjepan Mesić, Ustavni sud, Vilim Mulc, Vukova Gorica, Zagreb, 10. studenoga, 12. studenoga, 1920., 1921., 1951., 1953., 1961., 1963., 1969., 1971., 1972., 1990., 1991., 1994., 2. studenoga, 2011., 2014., 24. kolovoza, 31. svibnja.
Županijski sud u Zagrebu
Zgrada Županijskog suda u Zagrebu Županijski sud u Zagrebu rješava kaznene, građanske i druge parnice.
Novi!!: Josip Boljkovac i Županijski sud u Zagrebu · Vidi više »
Brijuni
Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.
Novi!!: Josip Boljkovac i Brijuni · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Josip Boljkovac i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Boljkovac i Duga Resa · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Josip Boljkovac i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Boljkovac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Josip Boljkovac i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Josip Boljkovac i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatski nezavisni demokrati
Hrvatski nezavisni demokrati (HND) naziv je za političku stranku koja djeluje u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Boljkovac i Hrvatski nezavisni demokrati · Vidi više »
Ivan Krajačić
Ivan Krajačić zvani Stevo (Poljane kraj Nove Gradiške, 29. kolovoza 1906. – Zagreb, 10. rujna 1986.) bio je prijeratni hrvatski komunist, prvi načelnik hrvatske Ozne (1944.-1946.), zatim ministar unutrašnjih poslova NR Hrvatske (1946. - 1953.), te predsjednik Sabora SR Hrvatske od 1963. do 1967. godine.
Novi!!: Josip Boljkovac i Ivan Krajačić · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Josip Boljkovac i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Josip Boljkovac i Josip Manolić · Vidi više »
Josip Reihl-Kir
Josip Reihl-Kir (Sirač, 25. srpnja 1955. – Tenja, 1. srpnja 1991.), zapovjednik osječke policije, ubijen iz zasjede 1991.
Novi!!: Josip Boljkovac i Josip Reihl-Kir · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Josip Boljkovac i Karlovac · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Josip Boljkovac i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Josip Boljkovac i Kotar · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Josip Boljkovac i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Novi!!: Josip Boljkovac i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »
Netretić
Netretić je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Josip Boljkovac i Netretić · Vidi više »
Onesin Cvitan
Onesin Cvitan (Tribunj kod Šibenika, 16. veljače 1939.), hrvatski pravnik i političar te prvi demokratski izabrani gradonačelnik Splita (1990. – 1991.) nakon demokratskih promjena 1990. godine.
Novi!!: Josip Boljkovac i Onesin Cvitan · Vidi više »
OZNA
OZN ili OZNA (Odjeljenje za zaštitu naroda), je bila komunistička tajna policija ("siguronosno-obavještajna služba") Jugoslavije formirana pri Povjereništvu za narodnu obranu Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije.
Novi!!: Josip Boljkovac i OZNA · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Boljkovac i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Boljkovac i Pula · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Josip Boljkovac i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Josip Boljkovac i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Josip Boljkovac i Stjepan Mesić · Vidi više »
Ustavni sud
Ustavni sud Republike Hrvatske Ustavni sud je posebno državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom.
Novi!!: Josip Boljkovac i Ustavni sud · Vidi više »
Vilim Mulc
Vilim Mulc (Divjake, kraj Skrada, 7. kolovoza 1927. - Rijeka, 2006.), bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, visoki partijski dužnosnik, gradonačelnik Rijeke (1978.-1982.), te posljednji republički sekretar (ministar) za unutrašnje poslove SR Hrvatske (iz redova SKH) u razdoblju od 1984.
Novi!!: Josip Boljkovac i Vilim Mulc · Vidi više »
Vukova Gorica
Vukova Gorica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Netretić, Karlovačka županija.
Novi!!: Josip Boljkovac i Vukova Gorica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Boljkovac i Zagreb · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Josip Boljkovac i 10. studenoga · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Josip Boljkovac i 12. studenoga · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1921. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1953. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1963. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1972. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 1994. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Josip Boljkovac i 2. studenoga · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Boljkovac i 2011. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Josip Boljkovac i 2014. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Josip Boljkovac i 24. kolovoza · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Josip Boljkovac i 31. svibnja · Vidi više »
