Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Josip Jelačić

Indeks Josip Jelačić

Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. - Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

191 odnosi: Austrijsko Carstvo, Austroslavizam, Đuro Arnold, Đuro Jelačić, Židovi u Hrvatskoj, Češka, Ban, Bansko vijeće, Barun, Beč, Bihać, Bogoslav Šulek, Bratislava, Bronca, Budim, Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu, Crna Gora, Crnogorski vladari, Dalmacija, Domovinski rat, Drava, Drežnik, Dubrovnik, Ferdinand I. Austrijski, Ferdinand V., Francuski jezik, Franjo Haller, Franjo Jelačić, Franjo Josip I., Frankfurt na Majni, Galicija (srednja Europa), General bojnik, Glasovir, Glina (grad), Grof, Habsburška Monarhija, Habsburg, Himna banu Josipu Jelačiću, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatska pošta, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1848., Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Ilirski pokret, Ilok, Italija, Ivan Coronini, ..., Ivan Kukuljević Sakcinski, Jadransko more, Jelačići (plemstvo), Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Kiseljak, Klagenfurt, Kmetstvo, Koračnice, Kraljevina Saska, Kraljevina Ugarska, Križevačka djevojačka straža, Križevci, Lajos Kossuth, Latinski jezik, Lika, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Mali nogomet, Međimurska županija, Moravska, Narodne novine, Nikola I., ruski car, Njemački jezik, Novi dvori u Zaprešiću, Ogulin, Osijek, Otočac, Pešta, Petar II. Petrović Njegoš, Petrovaradin, Poštanska marka, Preponsko jahanje, Revolucija, Revolucija u Mađarskoj 1848., Rijeka, Slavonija, Sloboda tiska, Slovačka, Srbija, Srijem, Stanislav Preprek, Svećenik, Taekwondo, Talijanski jezik, Tenis, Theresianum, Topusko, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turci, Varaždin, Varaždinska županija, Velebit, Velika Mađarska, Vinko Knežević, Vojna krajina, Zadar, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka nadbiskupija, Zahtijevanja naroda, Zaprešić, Zastava Republike Hrvatske, 1. srpnja, 10. lipnja, 10. studenog, 11. prosinca, 11. rujna, 13. ožujka, 13. prosinca, 16. listopada, 16. prosinca, 16. srpnja, 17. ožujka, 17. prosinca, 17. studenog, 1801., 1819., 1825., 1848., 1849., 1850., 1851., 1852., 1853., 1854., 1859., 1866., 1894., 19. lipnja, 19. svibnja, 1947., 1948., 1990., 1993., 2. listopada, 2. prosinca, 2. studenog, 20. lipnja, 20. listopada, 20. svibnja, 2001., 21. lipnja, 21. rujna, 22. ožujka, 22. srpnja, 23. lipnja, 23. ožujka, 24. studenog, 25. ožujka, 25. srpnja, 25. travnja, 26. srpnja, 26. svibnja, 26. travnja, 28. listopada, 28. rujna, 28. travnja, 29. lipnja, 29. listopada, 29. siječnja, 29. srpnja, 3. listopada, 30. listopada, 31. listopada, 4. ožujka, 4. rujna, 4. srpnja, 5. lipnja, 5. siječnja, 5. veljače, 6. lipnja, 6. listopada, 6. rujna, 6. srpnja, 7. listopada, 7. rujna, 8. travnja, 9. lipnja. Proširite indeks (141 više) »

Austrijsko Carstvo

Za povijest zemalja Austrijskog Carstva prije 1804.

Novi!!: Josip Jelačić i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austroslavizam

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Austroslavizam · Vidi više »

Đuro Arnold

Đuro Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.

Novi!!: Josip Jelačić i Đuro Arnold · Vidi više »

Đuro Jelačić

Đuro Jelačić (Zagreb, 25. svibnja 1805. - 1901.), jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa 19. stoljeća, mlađi brat hrvatskoga bana Josipa Jelačića.

Novi!!: Josip Jelačić i Đuro Jelačić · Vidi više »

Židovi u Hrvatskoj

Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.

Novi!!: Josip Jelačić i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Josip Jelačić i Češka · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Josip Jelačić i Ban · Vidi više »

Bansko vijeće

Bansko vijeće, visoko je upravno tijelo s ovlastima izvršne vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja travnja 1848. do lipnja 1850. godine.

Novi!!: Josip Jelačić i Bansko vijeće · Vidi više »

Barun

Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.

Novi!!: Josip Jelačić i Barun · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Josip Jelačić i Beč · Vidi više »

Bihać

Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine te upravni centar Unsko-sanske županije.

Novi!!: Josip Jelačić i Bihać · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Josip Jelačić i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Bratislava

Bratislava, glavni je i s otprilike 460.000 stanovnika najveći grad Slovačke i sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Josip Jelačić i Bratislava · Vidi više »

Bronca

Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Novi!!: Josip Jelačić i Bronca · Vidi više »

Budim

Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.

Novi!!: Josip Jelačić i Budim · Vidi više »

Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu

Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu, pročelje Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu nalazi se u podgrađu petrovaradinske tvrđave, u Srijemu, u Vojvodini, u Srbiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Josip Jelačić i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski vladari

U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.

Novi!!: Josip Jelačić i Crnogorski vladari · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Dalmacija · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Josip Jelačić i Domovinski rat · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Josip Jelačić i Drava · Vidi više »

Drežnik

Pokladna sekcija "Didovi" na karnevalu u Dramalju Drežnik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Drežnik · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Josip Jelačić i Dubrovnik · Vidi više »

Ferdinand I. Austrijski

Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. - Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.

Novi!!: Josip Jelačić i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »

Ferdinand V.

Ferdinand V. je.

Novi!!: Josip Jelačić i Ferdinand V. · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Josip Jelačić i Francuski jezik · Vidi više »

Franjo Haller

Franjo grof Haller (1796.–1875.), mađarski političar austrijskog podrijetla, hrvatski ban od 1842. do 1845. godine.

Novi!!: Josip Jelačić i Franjo Haller · Vidi više »

Franjo Jelačić

Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. - Szala-Apathy, Mađarska, 4. veljače 1810.), hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.

Novi!!: Josip Jelačić i Franjo Jelačić · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. - Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. - 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Josip Jelačić i Franjo Josip I. · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina; (ukrajinski: Галичина (Halyčyna/Galičina), poljski: Galicja, ruski: Галиция (Galicija), njemački: Galizien, mađarski: Halics, češki: Halič); je zemljopisna regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Novi!!: Josip Jelačić i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »

General bojnik

Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.

Novi!!: Josip Jelačić i General bojnik · Vidi više »

Glasovir

Glasovir Glasovir (klavir) instrument je s tipkama koji proizvodi ton udarom batića, koji je povezan s tipkom, u žicu.

Novi!!: Josip Jelačić i Glasovir · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Glina (grad) · Vidi više »

Grof

Grofovska heraldička kruna Grof ili Grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.

Novi!!: Josip Jelačić i Grof · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Josip Jelačić i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Josip Jelačić i Habsburg · Vidi više »

Himna banu Josipu Jelačiću

Himna banu Josip Jelačiću je himna hrvatskom banu Josipu Jelačiću.

Novi!!: Josip Jelačić i Himna banu Josipu Jelačiću · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatska kuna · Vidi više »

Hrvatska pošta

Hrvatska pošta to jest HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, jest dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatska pošta · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski sabor 1848.

Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'' Hrvatski sabor sazvan 1848. godine bio je prvi sabor u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem izbora.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatski sabor 1848. · Vidi više »

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Simbol Hrvatskog nacionalnog vijeća Republike Srbije Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.

Novi!!: Josip Jelačić i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Josip Jelačić i Ilirski pokret · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Ilok · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Josip Jelačić i Italija · Vidi više »

Ivan Coronini

Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. - 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.

Novi!!: Josip Jelačić i Ivan Coronini · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. - Puhakovec, Hrvatsko zagorje, 1. kolovoza 1889.), hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Josip Jelačić i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Josip Jelačić i Jadransko more · Vidi više »

Jelačići (plemstvo)

Grofovski grb Josipa Jelačića iz 1854. godine Jelačići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih političkih i vojnih događaja u hrvatskoj povijesti.

Novi!!: Josip Jelačić i Jelačići (plemstvo) · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Josip Jelačić i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Kiseljak

Kiseljak je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Josip Jelačić i Kiseljak · Vidi više »

Klagenfurt

Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.

Novi!!: Josip Jelačić i Klagenfurt · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Josip Jelačić i Kmetstvo · Vidi više »

Koračnice

Orkestar OS RH Koračnice su glazbena djela čija je svrha pratnja u taktu koraka u dvodijelnom taktu i naglašenom ritmu koji odgovara organiziranom koraku.

Novi!!: Josip Jelačić i Koračnice · Vidi više »

Kraljevina Saska

Kraljevina Saska unutar Njemačkog Carstva Kraljevina Saska (njemački: Königreich Sachsen), trajala je između 1806.

Novi!!: Josip Jelačić i Kraljevina Saska · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za mnogonacionalnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Josip Jelačić i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Križevačka djevojačka straža

Križevačka djevojačka straža u Bakru svečanom mimohodu povodom 20. godina VRO Oluja Križevačka djevojačka straža je povijesna hrvatska vojna postrojba.

Novi!!: Josip Jelačić i Križevačka djevojačka straža · Vidi više »

Križevci

Križevci (mađ. Körös, nje. Kreuz, lat. Crisium) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Križevci · Vidi više »

Lajos Kossuth

Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. - Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.

Novi!!: Josip Jelačić i Lajos Kossuth · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Josip Jelačić i Latinski jezik · Vidi više »

Lika

250px Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5.000 km2.

Novi!!: Josip Jelačić i Lika · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Josip Jelačić i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Josip Jelačić i Mađarski jezik · Vidi više »

Mali nogomet

Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajenog.

Novi!!: Josip Jelačić i Mali nogomet · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Josip Jelačić i Međimurska županija · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Josip Jelačić i Moravska · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektronskom obliku.

Novi!!: Josip Jelačić i Narodne novine · Vidi više »

Nikola I., ruski car

'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. - 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825 godine, kralj Poljske 1825.

Novi!!: Josip Jelačić i Nikola I., ruski car · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Josip Jelačić i Njemački jezik · Vidi više »

Novi dvori u Zaprešiću

Novi dvori prije obnove Novi dvori za vrijeme obnove Novi dvori (lat.Curia nova) su jedinstveni spomenik kulturno-povijesne baštine, koji su udaljeni samo 1,5 kilometara od središta Zaprešića (dvadesetak kilometara od Zagreba), uz cestu koja vodi prema Hrvatskom zagorju.

Novi!!: Josip Jelačić i Novi dvori u Zaprešiću · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Ogulin · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Osijek · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Otočac · Vidi više »

Pešta

Zapadni kolodvor u Pešti Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873.

Novi!!: Josip Jelačić i Pešta · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Josip Jelačić i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Petrovaradin

Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.

Novi!!: Josip Jelačić i Petrovaradin · Vidi više »

Poštanska marka

250px Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.

Novi!!: Josip Jelačić i Poštanska marka · Vidi više »

Preponsko jahanje

Natjecanje Preponsko jahanje Preponsko jahanje olimpijska je disciplina konjičkog sporta.

Novi!!: Josip Jelačić i Preponsko jahanje · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Josip Jelačić i Revolucija · Vidi više »

Revolucija u Mađarskoj 1848.

Ova revolucija pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalnih vlastodržaca i oslobađanja kmetova te borbi za druga temeljna ljudska prava je imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost i nezavisnu državu.

Novi!!: Josip Jelačić i Revolucija u Mađarskoj 1848. · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Josip Jelačić i Rijeka · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Slavonija · Vidi više »

Sloboda tiska

Indeks slobode medija prema nvo "reporteri bez granica" Sloboda tiska je sloboda medija za objavljivanje i širenje informacija ili mišljenja, bilo putem tiska ili elektronskih medija bez ikakve kontrole vlasti ili cenzure.

Novi!!: Josip Jelačić i Sloboda tiska · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Josip Jelačić i Slovačka · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Josip Jelačić i Srbija · Vidi više »

Srijem

Zemljovid Srijema Srijem je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Josip Jelačić i Srijem · Vidi više »

Stanislav Preprek

Stanislav Preprek (Šid, 16. travnja 1900. – Petrovaradin, 13. veljače 1982.), hrvatski zborovođa, orguljaš, skladatelj, melograf, književnik, pedagog, knjižničar, pisao je novele i pjesme i publicistička djela, glazbene studije i kritike, prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (s njemačkoga je preveo asirsko-babilonski ep "Gilgameš").

Novi!!: Josip Jelačić i Stanislav Preprek · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Josip Jelačić i Svećenik · Vidi više »

Taekwondo

Razbijanje dasaka Taekwondo je korejska borilačka vještina nastala 40-ih godina dvadesetog stoljeća spajanjem različitih vještina koje su se vježbale u to vrijeme.

Novi!!: Josip Jelačić i Taekwondo · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Josip Jelačić i Talijanski jezik · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Josip Jelačić i Tenis · Vidi više »

Theresianum

Palača Theresianum u Beču Theresianum je danas Öffentliche Stiftung der Theresianischen Akademie in Wien - privatna visokoškolska ustanova u Beču.

Novi!!: Josip Jelačić i Theresianum · Vidi više »

Topusko

Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji i regiji Kordun.

Novi!!: Josip Jelačić i Topusko · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Josip Jelačić i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság; njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojno kraljevstvo unutar Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Josip Jelačić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 70 milijuna pripadnika.

Novi!!: Josip Jelačić i Turci · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave i središte Varaždinske županije.

Novi!!: Josip Jelačić i Varaždin · Vidi više »

Varaždinska županija

Ovo je članak o suvremenoj Varaždinskoj županiji.

Novi!!: Josip Jelačić i Varaždinska županija · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Velebit · Vidi više »

Velika Mađarska

Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno sa Trianonskim ugovorom 1920. godine.

Novi!!: Josip Jelačić i Velika Mađarska · Vidi više »

Vinko Knežević

Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. - Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.

Novi!!: Josip Jelačić i Vinko Knežević · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Josip Jelačić i Vojna krajina · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Josip Jelačić i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka biskupija

Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.

Novi!!: Josip Jelačić i Zagrebačka biskupija · Vidi više »

Zagrebačka katedrala

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Novi!!: Josip Jelačić i Zagrebačka katedrala · Vidi više »

Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jelačić i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Zahtijevanja naroda

Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Habsburškoj Monarhiji, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.

Novi!!: Josip Jelačić i Zahtijevanja naroda · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije.

Novi!!: Josip Jelačić i Zaprešić · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Josip Jelačić i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Josip Jelačić i 1. srpnja · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Josip Jelačić i 10. lipnja · Vidi više »

10. studenog

10.

Novi!!: Josip Jelačić i 10. studenog · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Josip Jelačić i 11. prosinca · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: Josip Jelačić i 11. rujna · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: Josip Jelačić i 13. ožujka · Vidi više »

13. prosinca

13.

Novi!!: Josip Jelačić i 13. prosinca · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Josip Jelačić i 16. listopada · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: Josip Jelačić i 16. prosinca · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: Josip Jelačić i 16. srpnja · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Josip Jelačić i 17. ožujka · Vidi više »

17. prosinca

17.

Novi!!: Josip Jelačić i 17. prosinca · Vidi više »

17. studenog

17.

Novi!!: Josip Jelačić i 17. studenog · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1801. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1819. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1825. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1850. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1851. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1852. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1853. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1854. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1859. · Vidi više »

1866.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1866. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1894. · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: Josip Jelačić i 19. lipnja · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: Josip Jelačić i 19. svibnja · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1948. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1990. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jelačić i 1993. · Vidi više »

2. listopada

2.

Novi!!: Josip Jelačić i 2. listopada · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Josip Jelačić i 2. prosinca · Vidi više »

2. studenog

2.

Novi!!: Josip Jelačić i 2. studenog · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: Josip Jelačić i 20. lipnja · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Josip Jelačić i 20. listopada · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: Josip Jelačić i 20. svibnja · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Josip Jelačić i 2001. · Vidi više »

21. lipnja

21.

Novi!!: Josip Jelačić i 21. lipnja · Vidi više »

21. rujna

21.

Novi!!: Josip Jelačić i 21. rujna · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: Josip Jelačić i 22. ožujka · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Josip Jelačić i 22. srpnja · Vidi više »

23. lipnja

23.

Novi!!: Josip Jelačić i 23. lipnja · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: Josip Jelačić i 23. ožujka · Vidi više »

24. studenog

24.

Novi!!: Josip Jelačić i 24. studenog · Vidi više »

25. ožujka

25.

Novi!!: Josip Jelačić i 25. ožujka · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Josip Jelačić i 25. srpnja · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: Josip Jelačić i 25. travnja · Vidi više »

26. srpnja

26.

Novi!!: Josip Jelačić i 26. srpnja · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Josip Jelačić i 26. svibnja · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: Josip Jelačić i 26. travnja · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: Josip Jelačić i 28. listopada · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Josip Jelačić i 28. rujna · Vidi više »

28. travnja

28.

Novi!!: Josip Jelačić i 28. travnja · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: Josip Jelačić i 29. lipnja · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: Josip Jelačić i 29. listopada · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: Josip Jelačić i 29. siječnja · Vidi više »

29. srpnja

29.

Novi!!: Josip Jelačić i 29. srpnja · Vidi više »

3. listopada

3.

Novi!!: Josip Jelačić i 3. listopada · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: Josip Jelačić i 30. listopada · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Josip Jelačić i 31. listopada · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Josip Jelačić i 4. ožujka · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: Josip Jelačić i 4. rujna · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Josip Jelačić i 4. srpnja · Vidi više »

5. lipnja

5.

Novi!!: Josip Jelačić i 5. lipnja · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: Josip Jelačić i 5. siječnja · Vidi više »

5. veljače

5.

Novi!!: Josip Jelačić i 5. veljače · Vidi više »

6. lipnja

6.

Novi!!: Josip Jelačić i 6. lipnja · Vidi više »

6. listopada

6.

Novi!!: Josip Jelačić i 6. listopada · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Josip Jelačić i 6. rujna · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: Josip Jelačić i 6. srpnja · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Josip Jelačić i 7. listopada · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Josip Jelačić i 7. rujna · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Josip Jelačić i 8. travnja · Vidi više »

9. lipnja

9.

Novi!!: Josip Jelačić i 9. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ban Jelačić, Ban Josip Jelačić, Jelačić.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »