Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Josip Jurčević

Indeks Josip Jurčević

Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.), hrvatski je povjesničar.

52 odnosi: Željko Sakić, Bojnik, Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj, Davor Dijanović, Domovinski rat, Dražen Živić, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Fakultet hrvatskih studija, Filozofija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Historija, Holm Sundhaussen, Hrvatska, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrvatska povijest, Hrvatski leksikon, Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski predsjednički izbori 2009., Hrvatski rast, Hrvatski sabor, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko proljeće, Imotski, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Jazovka, Katolički tjednik, Međunarodni kazneni sud, Miljenko Stojić, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, Nagrada Ljubica Štefan, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Podlistak, Povijest, Povjesničar, Primijenjene umjetnosti, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Savez za Hrvatsku, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Studenci (Lovreć), Večernji list, Vijenac (časopis), Vlada Republike Hrvatske, Zarez (časopis), Zavelim (planina), 1951., ..., 2014., 2017.. Proširite indeks (2 više) »

Željko Sakić

Željko Sakić (Rijeka, 30. rujna 1970.g.), umirovljeni časnik HV, radijski urednik, te radio kao urednik i kolumnist na više internetskih portala narod, priznajem, dnevno, poslovni tjednik, kerigma-pia, kolumnist i hrvatski pisac Piše romane.

Novi!!: Josip Jurčević i Željko Sakić · Vidi više »

Bojnik

Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).

Novi!!: Josip Jurčević i Bojnik · Vidi više »

Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj

Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj (zločini jugoslavenskih komunista u Hrvatskoj 1945. godine) knjiga je hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića koja opisuje povijest represije, zločine i teror u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jurčević i Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj · Vidi više »

Davor Dijanović

Davor Dijanović (Bjelovar, 15. prosinca 1987.), hrvatski je novinar, urednik, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar, književnik i publicist.

Novi!!: Josip Jurčević i Davor Dijanović · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Josip Jurčević i Domovinski rat · Vidi više »

Dražen Živić

Dražen Živić (Vukovar, 7. kolovoza 1968.),, preuzeto 9.

Novi!!: Josip Jurčević i Dražen Živić · Vidi više »

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Novi!!: Josip Jurčević i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Josip Jurčević i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Fakultet hrvatskih studija

Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.

Novi!!: Josip Jurčević i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Josip Jurčević i Filozofija · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Josip Jurčević i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Historija

Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.

Novi!!: Josip Jurčević i Historija · Vidi više »

Holm Sundhaussen

Sundhaussen 2008. Holm Sundhausen (Berlin, 17. travnja 1942. – Regensburg, 21. veljače 2015.) bio je njemački povjesničar, profesor povijesti Jugoistočne Europe na Slobodnom sveučilištu u Berlinu i predsjednik znanstvenog savjeta instituta za istočnoeuropske studije u Münchenu.

Novi!!: Josip Jurčević i Holm Sundhaussen · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokršćanska stranka

Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) politička je stranka osnovana s ciljem da se Republika Hrvatska uredi na načelima kršćanske demokracije.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatska demokršćanska stranka · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatski leksikon

Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatski leksikon · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2011.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2009.

Predsjednički izbori 2009. su peti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatski predsjednički izbori 2009. · Vidi više »

Hrvatski rast

Hrvatski rast (Hrast) je bio hrvatski politički pokret, stranka i udruga, koji objedinjava političke stranke, građanske udruge i pojedince, tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćanski usmjerene.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatski rast · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »

Hrvatsko kulturno vijeće

Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Josip Jurčević i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Imotski

Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.

Novi!!: Josip Jurčević i Imotski · Vidi više »

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" je javni znanstveni institut u Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jurčević i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar · Vidi više »

Jazovka

Masovna grobnica Jazovka je jama koja se nalazi u šumi pokraj naselja Sošice na Žumberku u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jurčević i Jazovka · Vidi više »

Katolički tjednik

Katolički tjednik je hrvatski katolički tjednik iz BiH, pokrenut 1922.

Novi!!: Josip Jurčević i Katolički tjednik · Vidi više »

Međunarodni kazneni sud

države potpisnice Rimskog statuta Zgrada Međunarodnog kaznenog suda u Den HaaguMeđunarodni kazneni sud (engl. International Criminal Court; franc. Cour pénale internationale) stalna je ustanova, osnovana na temelju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. Sud je ovlašten sukladno Statutu izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela međunarodnog značaja.

Novi!!: Josip Jurčević i Međunarodni kazneni sud · Vidi više »

Miljenko Stojić

Miljenko Stojić (Dragićina kod Međugorja, 1. lipnja 1960.), suvremeni hrvatski književnik, novinar, teolog i hercegovački franjevac.

Novi!!: Josip Jurčević i Miljenko Stojić · Vidi više »

Ministarstvo hrvatskih branitelja

Ministarstvo hrvatskih branitelja je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje se bavi hrvatskim braniteljima.

Novi!!: Josip Jurčević i Ministarstvo hrvatskih branitelja · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Josip Jurčević i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo

Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo jest književno-publicistička nagrada za najbolju knjigu iz Domovinskog rata.

Novi!!: Josip Jurčević i Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo · Vidi više »

Nagrada Ljubica Štefan

Nagrada Ljubica Štefan godišnja je nagrada koja se dodjeljuje za društveno i stručno osobito vrijedna znanstvena i publicistička djela (posebice povijesnu publicistiku) nastala istraživanjem arhivske građe i dokumentima potkrijepljenih otkrića, a koja su objelodanjena u hrvatskim ili svjetskim časopisima, listovima, zbornicima, knjigama ili sličnim publikacijama.

Novi!!: Josip Jurčević i Nagrada Ljubica Štefan · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Josip Jurčević i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Josip Jurčević i Osijek · Vidi više »

Podlistak

Podlistak ili feljton (fra. feuilleton) pripada publicističkoj vrsti.

Novi!!: Josip Jurčević i Podlistak · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Josip Jurčević i Povijest · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Josip Jurčević i Povjesničar · Vidi više »

Primijenjene umjetnosti

Poštanska marka iz 1975. (primijenjena grafika) s motivom ručnog veza (narodna umjetnost). Primijenjenom umjetnosti nazivamo sve umjetnosti koje obuhvaćaju oblikovanje predmeta praktične uporabe.

Novi!!: Josip Jurčević i Primijenjene umjetnosti · Vidi više »

Radovi Zavoda za hrvatsku povijest

Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su godišnjak koji od 1971. objavljuje istraživačke, teorijske i metodologijske radove iz povijesti i srodnih znanosti.

Novi!!: Josip Jurčević i Radovi Zavoda za hrvatsku povijest · Vidi više »

Savez za Hrvatsku

Savez za Hrvatsku, bila je koalicija političkih stranaka sklopljena za izbore za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine.

Novi!!: Josip Jurčević i Savez za Hrvatsku · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Josip Jurčević i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Studenci (Lovreć)

Studenci su naselje u općini Lovreć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Josip Jurčević i Studenci (Lovreć) · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Josip Jurčević i Večernji list · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Josip Jurčević i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Josip Jurčević i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Zarez (časopis)

Zarez su bile hrvatske novine, dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja, koji je izlazio u Zagrebu.

Novi!!: Josip Jurčević i Zarez (časopis) · Vidi više »

Zavelim (planina)

Zavelim je planina na prostoru Roškog Polja, Vinice, Vira, Zavelima i Zagorja.

Novi!!: Josip Jurčević i Zavelim (planina) · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Josip Jurčević i 1951. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Josip Jurčević i 2014. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Josip Jurčević i 2017. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »