Brže od pregledniku!
69 odnosi: Ante Crnica, Šime Mazzura, Časopis za suvremenu povijest, Čista stranka prava, Bogoslovlje, Bogoslovska smotra, Carevinsko vijeće, Collegium Germanicum et Hungaricum, Crkveno pravo, Filozof, Franjo Herman, Frankovci, Franz Conrad von Hötzendorf, Hrvatska, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatski sabor, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivan Miklenić, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910., Josip Juraj Strossmayer, Josip Stadler, Juraj Magjerec, Juraj Posilović, Kanonik, Kanonsko pravo, Kaptol, Kardinal, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Katolički list, Károly Khuen-Héderváry, Klasična filologija, Klasična gimnazija u Zagrebu, Lav XIII., Matija Belić, Matija Berljak, Moralna teologija, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nova Gradiška, Obzor, Pakrac, Papa, Papinska bula, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Papinsko sveučilište Gregoriana, Požega, Političar, Prepozit, Prevoditelj, Progon, Prva hrvatska štedionica, ..., Rektor, Starčevićeva stranka prava, Stjepan Radić, Stranka prava, Svećenik, Svepravaška organizacija, Sveučilište u Zagrebu, Svibanjska deklaracija, Vannutelli, Zagreb, 18. veljače, 1863., 1911., 1917., 1919., 1925., 30. svibnja, 4. listopada, 5. prosinca. Proširite indeks (19 više) »
Ante Crnica
Fra Ante Crnica (Zaton, 28. lipnja 1892. – Zagreb, 24. lipnja 1969.)Ivan Botica: Neizbrisiv trag za Boga, Mariju, Tavelića i Crkvu.
Novi!!: Josip Pazman i Ante Crnica · Vidi više »
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Josip Pazman i Šime Mazzura · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Josip Pazman i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Josip Pazman i Čista stranka prava · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Josip Pazman i Bogoslovlje · Vidi više »
Bogoslovska smotra
Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Josip Pazman i Bogoslovska smotra · Vidi više »
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Novi!!: Josip Pazman i Carevinsko vijeće · Vidi više »
Collegium Germanicum et Hungaricum
Collegium Germanicum et Hungaricum ili kraće Collegium Germanicum je sjemenište za rimokatoličke svećenike na njemačkom jeziku.
Novi!!: Josip Pazman i Collegium Germanicum et Hungaricum · Vidi više »
Crkveno pravo
Crkveno pravo je pravo kršćanskih Crkava.
Novi!!: Josip Pazman i Crkveno pravo · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Josip Pazman i Filozof · Vidi više »
Franjo Herman
Dr Franjo Herman (Osijek, 14. studenoga 1882. – Zagreb, 7. veljače 1949.) je bio hrvatski svećenik, stručnjak za kanonsko pravo Katoličke crkve.
Novi!!: Josip Pazman i Franjo Herman · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Josip Pazman i Frankovci · Vidi više »
Franz Conrad von Hötzendorf
Franz Conrad von Hötzendorf (Penzing, 11. studenog 1852. – 25. kolovoza 1925.), austro-ugarski general i načelnik glavnog stožera austro-ugarske vojske na početku Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Josip Pazman i Franz Conrad von Hötzendorf · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Pazman i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.
Novi!!: Josip Pazman i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Pazman i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Josip Pazman i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Ivan Miklenić
Ivan Miklenić (Trnovec Desinićki, 29. studenoga 1954.) hrvatski je katolički svećenik, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga i dugogodišnji glavni urednik ''Glasa Koncila''.
Novi!!: Josip Pazman i Ivan Miklenić · Vidi više »
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910. održani su 28. listopada 1910. Izbore je raspisao ban Nikola Tomašić nakon donošenja novog Zakona o izbornom redu Kraljevine Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Josip Pazman i Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910. · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Josip Pazman i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Josip Pazman i Josip Stadler · Vidi više »
Juraj Magjerec
Mons.
Novi!!: Josip Pazman i Juraj Magjerec · Vidi više »
Juraj Posilović
Juraj Posilović (Ivanić-Grad, 24. travnja 1834. – Zagreb, 26. travnja 1914.) bio je zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Josip Pazman i Juraj Posilović · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Josip Pazman i Kanonik · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Josip Pazman i Kanonsko pravo · Vidi više »
Kaptol
Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Josip Pazman i Kaptol · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Josip Pazman i Kardinal · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Josip Pazman i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Katolički list
Katolički list bio je hrvatski katolički tjednik.
Novi!!: Josip Pazman i Katolički list · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Josip Pazman i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klasična filologija
Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.
Novi!!: Josip Pazman i Klasična filologija · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Josip Pazman i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Lav XIII.
Lav XIII. lat.
Novi!!: Josip Pazman i Lav XIII. · Vidi više »
Matija Belić
Matija Belić (Srijemska Mitrovica, 10. kolovoza 1885. – Zagreb, 20. travnja 1969.) je bio jedan od poznatih hrvatskih poznavatelja i prevoditelja kanonskog prava Katoličke crkve.
Novi!!: Josip Pazman i Matija Belić · Vidi više »
Matija Berljak
Matija Berljak (Cirkovljan, župa Prelog, 1945.), hrvatski katolički svećenik, crkveni pravnik i prevoditelj.
Novi!!: Josip Pazman i Matija Berljak · Vidi više »
Moralna teologija
Moralna teologija ili teološka etika je znanstvena disciplina koja proučava djelovanje čovjeka u svjetlu njegove metafizičke datosti i božanske objave.
Novi!!: Josip Pazman i Moralna teologija · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Josip Pazman i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Josip Pazman i Nova Gradiška · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Josip Pazman i Obzor · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Josip Pazman i Pakrac · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Josip Pazman i Papa · Vidi više »
Papinska bula
bulom Papinska bula (lat. Bulla apostolica), svečana javna pisana papina okružnica.
Novi!!: Josip Pazman i Papinska bula · Vidi više »
Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima
Naslovna crkva u Rimu Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima (tal. Pontificio Collegio Croato Di San Girolamo a Roma, lat. Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi) je rimokatolički zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati.
Novi!!: Josip Pazman i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima · Vidi više »
Papinsko sveučilište Gregoriana
Papinsko sveučilište Gregoriana ili samo Gregoriana, (tal. Pontificia Università Gregoriana), katoličko je i papinsko sveučilište u Rimu.
Novi!!: Josip Pazman i Papinsko sveučilište Gregoriana · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Josip Pazman i Požega · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Josip Pazman i Političar · Vidi više »
Prepozit
Prepozit ili prepošt (lat. prepositus - pretpostavljeni), predstojnik kanoničkog zbora.
Novi!!: Josip Pazman i Prepozit · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Josip Pazman i Prevoditelj · Vidi više »
Progon
Progon ili proganjanje je naziv za sustavno zlostavljanje pojedinca ili društvene skupine koje provodi druga društvena skupina.
Novi!!: Josip Pazman i Progon · Vidi više »
Prva hrvatska štedionica
Palača Prve hrvatske štedionice, arhitekt Josip Vancaš, građena 1898. – 1900. Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa- Elsö horvát takarék pénztar Zágráb); osnovana je 1846. kao “Perva horvatska štedionica.” Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846.
Novi!!: Josip Pazman i Prva hrvatska štedionica · Vidi više »
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Novi!!: Josip Pazman i Rektor · Vidi više »
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Novi!!: Josip Pazman i Starčevićeva stranka prava · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Josip Pazman i Stjepan Radić · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Josip Pazman i Stranka prava · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Josip Pazman i Svećenik · Vidi više »
Svepravaška organizacija
Na inicijativu obnovljene Stranke prava u Dalmaciji, održana je u srpnju 1911. konferencija koja je postavila temelj zajedničkoj organizaciji Starčevićeve stranke prava, Hrvatske kršćansko-socijalne stranke prava (u koju je tada bila uklopljena i Čista stranka prava), dalmatinske Stranke prava, istarskih pravaša te Hrvatske katoličke udruge i Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Josip Pazman i Svepravaška organizacija · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Josip Pazman i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Novi!!: Josip Pazman i Svibanjska deklaracija · Vidi više »
Vannutelli
Vannutelli je bilo prezime dvojice kardinala.
Novi!!: Josip Pazman i Vannutelli · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Pazman i Zagreb · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Josip Pazman i 18. veljače · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pazman i 1863. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pazman i 1911. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pazman i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pazman i 1919. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Pazman i 1925. · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Josip Pazman i 30. svibnja · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Josip Pazman i 4. listopada · Vidi više »
5. prosinca
5.
Novi!!: Josip Pazman i 5. prosinca · Vidi više »
