Brže od pregledniku!
36 odnosi: Ante Trumbić, Đorđe Nastić, Budislav Budisavljević, Dušan Simović, Frankovci, Frano Supilo, Gospić, Hinko Hinković, Hrvatski leksikon, Hrvatski sabor, Hrvatsko-srpska koalicija, Iseljeništvo, Ivan Meštrović, Ivo de Giulli, Jošani, Jovan Banjanin, Jugoslavenska nacionalna stranka, Jugoslavenski odbor, Lav Mazzura, London, Ministar, Nikola Stojanović, Opća i nacionalna enciklopedija, Politika novoga kursa, Slobodna Država Rijeka, Srbi u Hrvatskoj, Srbobran (novine), Srpska samostalna stranka, Svetozar Pribićević, Talijanski iredentizam, Tomislav Tomljenović, Travanjski rat, Veleizdajnički proces, Zagreb, 1874., 1960..
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Jovan Banjanin i Ante Trumbić · Vidi više »
Đorđe Nastić
Đorđe Nastić, kršteno ime Risto (Mostar, 1884. – 1919.) Srbin iz Bosne, diplomirani filozof i agent provokator austrijske vlade koji je povezan s Bombaškom aferom 1907. – 1908. godine u Kneževini Crnoj Gori i Veleizdajničkim procesom 1909. godine u Zagrebu.
Novi!!: Jovan Banjanin i Đorđe Nastić · Vidi više »
Budislav Budisavljević
Grob novinara Budislava - Bude Budisavljevića i Milana Grčića na Mirogoju Busijama, Zemun. Nije sigurno kojem od trojice poznatijih ljudi s ovim imenom i prezimenom je ulica posvećena Budislav plemeniti Budisavljević poznatiji kao Bude, (Vrelo Koreničko, 1872. - Zagreb, 24. ožujka 1914.), bio je hrvatski novinar (srpske narodnosti) i saborski zastupnik.
Novi!!: Jovan Banjanin i Budislav Budisavljević · Vidi više »
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Novi!!: Jovan Banjanin i Dušan Simović · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Jovan Banjanin i Frankovci · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Jovan Banjanin i Frano Supilo · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Jovan Banjanin i Gospić · Vidi više »
Hinko Hinković
Hinko Hinković (Vinica, 1854. – Zagreb, 1929.), hrvatski odvjetnik, publicist i političar.
Novi!!: Jovan Banjanin i Hinko Hinković · Vidi više »
Hrvatski leksikon
Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.
Novi!!: Jovan Banjanin i Hrvatski leksikon · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Jovan Banjanin i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Jovan Banjanin i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Iseljeništvo
Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.
Novi!!: Jovan Banjanin i Iseljeništvo · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Jovan Banjanin i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivo de Giulli
Dr Ivo de Giulli (Dubrovnik, 1876. – Dubrovnik, 1957.) je bio hrvatski političar, diplomat, pravnik i javni radnik.
Novi!!: Jovan Banjanin i Ivo de Giulli · Vidi više »
Jošani
Jošani su selo koje je udaljeno 7 kilometara od Udbine.
Novi!!: Jovan Banjanin i Jošani · Vidi više »
Jovan Banjanin
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županić, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odbor, preuzeto 4. kolovoza 2015.http://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org ''Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić.'', str. 84.-85. (pdf, 20 MB!), preuzeto 4. kolovoza 2015. Jovan Banjanin (Jošani/Gospić, 1874. London, 1960.), hrvatski političar i publicist srpske nacionalnosti, saborski zastupnik i diplomatHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.
Novi!!: Jovan Banjanin i Jovan Banjanin · Vidi više »
Jugoslavenska nacionalna stranka
Jugoslavenska nacionalna stranka (srp. Jugoslovenska nacionalna stranka/Југословенска национална странка; JNS, JeNeSa), politički ustroj nastao u Kraljevini Jugoslaviji po naputcima dvora mjeseca listopada, studenoga i prosinca 1931. Prvotno je ime toga ustroja bilo Jugoslavenska radikalna seljačka demokracija,Hodimir Sirotković, Lujo Margetić, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, 1988.,, str.
Novi!!: Jovan Banjanin i Jugoslavenska nacionalna stranka · Vidi više »
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Novi!!: Jovan Banjanin i Jugoslavenski odbor · Vidi više »
Lav Mazzura
Lav Mazzura (Zagreb, 7. siječnja 1876. – Zagreb, 28. ožujka 1930.) je bio hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Jovan Banjanin i Lav Mazzura · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Jovan Banjanin i London · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Jovan Banjanin i Ministar · Vidi više »
Nikola Stojanović
Nikola M. Stojanović (Mostar, 1880. – Beograd, 1964.), bio je srpski književnik, političar i velikosrpski intelektualac.
Novi!!: Jovan Banjanin i Nikola Stojanović · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Jovan Banjanin i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Novi!!: Jovan Banjanin i Politika novoga kursa · Vidi više »
Slobodna Država Rijeka
Slobodna Država Rijeka (tal. Stato Libero di Fiume) bila je slobodna država koja se prostirala na površini od 20,8 km2 i imala oko 52.000 stanovnika.
Novi!!: Jovan Banjanin i Slobodna Država Rijeka · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Jovan Banjanin i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srbobran (novine)
Srbobran su bile hrvatske novine koje su izlazile u Zagrebu početkom 20.
Novi!!: Jovan Banjanin i Srbobran (novine) · Vidi više »
Srpska samostalna stranka
Srpska (narodna) samostalna stranka je srpska nacionalistička politička stranka, koja je osnovana 1881. na području Hrvatske.
Novi!!: Jovan Banjanin i Srpska samostalna stranka · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Jovan Banjanin i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Novi!!: Jovan Banjanin i Talijanski iredentizam · Vidi više »
Tomislav Tomljenović
Dr.
Novi!!: Jovan Banjanin i Tomislav Tomljenović · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Jovan Banjanin i Travanjski rat · Vidi više »
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Novi!!: Jovan Banjanin i Veleizdajnički proces · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jovan Banjanin i Zagreb · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Jovan Banjanin i 1874. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Jovan Banjanin i 1960. · Vidi više »
