Brže od pregledniku!
55 odnosi: Albanski jezik, Čakovec, Besa, Bugarski jezik, Ciguli Miguli (1952.), Drugi svjetski rat, Esperanto, Gorski kotar, Hrvati, Hrvatska, Josip Horvat (razdvojba), Jutarnji list, Kineski jezik, Književnost, Kotoriba, Mađarski jezik, Matica hrvatska, Memoari, Nagrada "Grigor Vitez", Nagrada Vladimir Nazor, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Poljski jezik, Red Danice hrvatske, Roman, Ruski jezik, Savez komunista Jugoslavije, Slovački jezik, Slovenski jezik, Večernji list, Vijenac, Zagreb, 10. ožujka, 1915., 1939., 1961., 1964., 1965., 1967., 1970., 1973., 1975., 1976., 1978., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1995., 2000., ..., 2005., 2006., 2012., 21. prosinca, 26. listopada. Proširite indeks (5 više) »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Joža Horvat i Albanski jezik · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Joža Horvat i Čakovec · Vidi više »
Besa
* Besa (Bar, Crna Gora), naselje u Crnoj Gori.
Novi!!: Joža Horvat i Besa · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Joža Horvat i Bugarski jezik · Vidi više »
Ciguli Miguli (1952.)
Ciguli Miguli, hrvatski dugometražni igrani film iz 1952. godine redatelja Branka Marjanovića i scenarista Jože Horvata.
Novi!!: Joža Horvat i Ciguli Miguli (1952.) · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Joža Horvat i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Joža Horvat i Esperanto · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Joža Horvat i Gorski kotar · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Joža Horvat i Hrvatska · Vidi više »
Josip Horvat (razdvojba)
*Josip Horvat, hrv.
Novi!!: Joža Horvat i Josip Horvat (razdvojba) · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Joža Horvat i Jutarnji list · Vidi više »
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Novi!!: Joža Horvat i Kineski jezik · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Joža Horvat i Književnost · Vidi više »
Kotoriba
Kotoriba (mađarski Kotor) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Joža Horvat i Kotoriba · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Joža Horvat i Mađarski jezik · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Joža Horvat i Matica hrvatska · Vidi više »
Memoari
Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.
Novi!!: Joža Horvat i Memoari · Vidi više »
Nagrada "Grigor Vitez"
Nagrada "Grigor Vitez" je nagrada koja se dodjeljuje za dječju knjigu u Hrvatskoj.
Novi!!: Joža Horvat i Nagrada "Grigor Vitez" · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Joža Horvat i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Joža Horvat i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Joža Horvat i Poljski jezik · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Joža Horvat i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Joža Horvat i Roman · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Joža Horvat i Ruski jezik · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Joža Horvat i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Joža Horvat i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Joža Horvat i Slovenski jezik · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Joža Horvat i Večernji list · Vidi više »
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Novi!!: Joža Horvat i Vijenac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Joža Horvat i Zagreb · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Joža Horvat i 10. ožujka · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1915. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1939. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1961. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Joža Horvat i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1986. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Joža Horvat i 1995. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Joža Horvat i 2000. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Joža Horvat i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Joža Horvat i 2006. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Joža Horvat i 2012. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Joža Horvat i 21. prosinca · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Joža Horvat i 26. listopada · Vidi više »
