Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jožef Klekl (političar)

Indeks Jožef Klekl (političar)

Jožef Klekl st. Klekl na Krajni, radi u polju. Mali prekomurski molitvenik ''Skrovnost Marijina.'' Pisao je Jožef Klekl. Kleklove Novine, 25. svibnja 1925. Jožef Klekl (Jožef Klekl starejši, mađarski Klekl József) (Krajna, 13. listopada 1874. – Murska Sobota, 30. svibnja 1948.) slovenski (prekomurski) je političar, rimokatolički svećenik, pisac, narodni buditelj.

70 odnosi: Štefan Kühar, Črenšovci, Beograd, Bogoslovlje, Cankova, Gradišćanski Hrvati, Gradišće, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivan Baša, Jugoslavija (razdvojba), Katolička Crkva, Kiseg, Komunizam, Krajna (Tišina, Slovenija), Lendava, Liberalizam, Ljubljana, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Međimurska županija, Mele (Gornja Radgona, Slovenija), Miško Kranjec, Murska Sobota, Nijemci, Općina Gornja Radgona, Pečarovci, Prekmurje, Prekomurci, Prekomurski jezik, Prosinac, Protukomunizam, Sambotel, Slovenci, Slovenija, Slovenski jezik, Srpskohrvatski jezik, Strukovci, Tišina (Tišina, Slovenija), 13. listopada, 1830., 1874., 1885., 1893., 1897., 1901., 1902., 1903., ..., 1905., 1906., 1910., 1912., 1913., 1914., 1915., 1918., 1920-ih, 1923., 1925., 1930-ih, 1932., 1941., 1943., 1945., 1948., 1990-ih, 2002., 30. svibnja. Proširite indeks (20 više) »

Štefan Kühar

Števan Kühar. Štefan Kühar (mađarski: Kühár István) (Gradišče, 28. kolovoza, 1887. – Beltinci, 1. siječnja, 1922.) je slovenski pisac, političar i rimokatolički svećenik.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Štefan Kühar · Vidi više »

Črenšovci

Črenšovci (mađarski: Cserföld)) je naselje i središte istoimene općina u sjevernoj Sloveniji. Črenšovci se nalaze u južnom dijelu pokrajine Prekmurje na granici s Hrvatskom.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Črenšovci · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Beograd · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Bogoslovlje · Vidi više »

Cankova

Cankova (mađarski:Vashidegkút, njemački,Kaltenbrunn) je naselje i središte istoimene općina u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Cankova · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Gradišće · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ivan Baša

Ivan Baša (mađarski Bassa Iván) (11. travnja, 1875. – 13. veljače, 1931.) slovenski (prekomurski) je pisac i rimokatolički svećenik, političar.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Ivan Baša · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Katolička Crkva · Vidi više »

Kiseg

Kiseg (mađarski: Kőszeg, njemački: Güns) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 12,055 stanovnika, koji administrativno pripada u Željeznu županiju.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Kiseg · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Komunizam · Vidi više »

Krajna (Tišina, Slovenija)

Krajna (mađarski Krajna) je naselje u slovenskoj Općini Tišini.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Krajna (Tišina, Slovenija) · Vidi više »

Lendava

Lendava (mađarski Lendva, nekada Alsólendva, prekomurski Dolenja Lendava, njemački Unter-Limbach) je grad i središte istoimene općine u Republici Sloveniji, Lendava je smještena uz samu tromeđu s Republikom Mađarskom i Republikom Hrvatskom.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Lendava · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Liberalizam · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Ljubljana · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Mađarski jezik · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Međimurska županija · Vidi više »

Mele (Gornja Radgona, Slovenija)

Mele (njemački Kellerdorf) je naselje u slovenskoj Općini Gornjoj Radgoni.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Mele (Gornja Radgona, Slovenija) · Vidi više »

Miško Kranjec

Miško Kranjec 1935. godine. Miško Kranjec (Velika Polana, Mađarska, oko 15. rujna 1908. – Ljubljana, Slovenija 8. lipnja 1983.), slovenski pisac i komunistički propagandist.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Miško Kranjec · Vidi više »

Murska Sobota

Murska Sobota (mađarski:Muraszombat, njemački:Olsnitz, prekomurski:Sobota) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Murska Sobota · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Nijemci · Vidi više »

Općina Gornja Radgona

Općina Gornja Radgona (slo.:Občina Gornja Radgona) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Općina Gornja Radgona · Vidi više »

Pečarovci

Pečarovci (mađarski: Szentsebestyén, njemački: Sankt Sebastian) je naselje u slovenskoj Općini Puconcima.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Pečarovci · Vidi više »

Prekmurje

Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Prekmurje · Vidi više »

Prekomurci

Prekomurci (Prekmürci, Prekmörci) su etnička grupa Slovenaca, koja živi u Prekomurju.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Prekomurci · Vidi više »

Prekomurski jezik

Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Prekomurski jezik · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Prosinac · Vidi više »

Protukomunizam

Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Protukomunizam · Vidi više »

Sambotel

Sambotel (mađ. Szombathely, nje. Steinamanger, slo. Sombotel, lat. Savaria, Sabaria) je grad u zapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Sambotel · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Slovenci · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Slovenski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Strukovci

Strukovci (prek.: Strükovci, mađ.: Sűrűház, njem.: Strukowitz) je naselje u slovenskoj Općini Puconcima.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Strukovci · Vidi više »

Tišina (Tišina, Slovenija)

Tišina (mađarski:Csendlak) je naselje i središte istoimene općina u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i Tišina (Tišina, Slovenija) · Vidi više »

13. listopada

13.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 13. listopada · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1830. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1874. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1885. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1893. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1897. · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1901. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1902. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1903. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1906. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1915. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1918. · Vidi više »

1920-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1920-ih · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1923. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1925. · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1930-ih · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1932. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1945. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1948. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 1990-ih · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 2002. · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Jožef Klekl (političar) i 30. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »