Brže od pregledniku!
45 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Atentat u Marseilleu, Šestosiječanjska diktatura, Školska knjiga, Časopis za suvremenu povijest, Beograd, Bogoljub Jevtić, Centralizacija, Disident, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvoje Matković, Izbori, Jugoslavenska demokratska stranka, Jugoslavenska muslimanska organizacija, Jugoslavenska radikalna zajednica, Jugoslavenstvo, Korupcija, Kraljevina Jugoslavija, Ljubo Boban, Lujo Margetić, Milan Stojadinović, Nacionalna država, Narodna radikalna stranka, Nikola Uzunović, Oktroirani ustav, ORJUNA, Parlament, Petar Živković, Politička stranka, Samostalna demokratska stranka, Slovenska narodna stranka, Slovenski jezik, Sporazum Cvetković–Maček, Srpski jezik, Unitarističko jugoslavenstvo, Velikosrpska ideologija, Vidovdanski ustav, Vlast, 1931., 1933., 1934., 1935., 20. srpnja, 5. svibnja.
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Atentat u Marseilleu
Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Atentat u Marseilleu · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Školska knjiga · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Beograd · Vidi više »
Bogoljub Jevtić
Bogoljub Jevtić (Kragujevac, 24. prosinca 1886. — Pariz, 1960.), srpski političar i diplomat.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Bogoljub Jevtić · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Centralizacija · Vidi više »
Disident
Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Disident · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvoje Matković
Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Hrvoje Matković · Vidi više »
Izbori
U BangladešuIzbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Izbori · Vidi više »
Jugoslavenska demokratska stranka
Demokratska stranka, odnosno Jugoslavenska demokratska stranka (službeni naziv) je politička stranka koja je djelovala u Prvoj Jugoslaviji, u emigraciji za vrijeme Drugog svjetskog rata te kraće vrijeme nakon uspostave komunističkog režima Druge Jugoslavije.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Jugoslavenska demokratska stranka · Vidi više »
Jugoslavenska muslimanska organizacija
Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), bosanskohercegovačka politička stranka nakon Prvoga svjetskog rata, a okupljala je uglavnom Bošnjake.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Jugoslavenska muslimanska organizacija · Vidi više »
Jugoslavenska radikalna zajednica
Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ; srp. Југословенска радикална заједница, slo. Jugoslovanska radikalna skupnost) je bila politička stranka krajnje desnice u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Jugoslavenska radikalna zajednica · Vidi više »
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Jugoslavenstvo · Vidi više »
Korupcija
Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Korupcija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Ljubo Boban
Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. – Zagreb, 9. listopada 1994.), bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Ljubo Boban · Vidi više »
Lujo Margetić
Lujo Margetić Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. – Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Lujo Margetić · Vidi više »
Milan Stojadinović
Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Milan Stojadinović · Vidi više »
Nacionalna država
Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Nacionalna država · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Nikola Uzunović
Nikola Uzunović Nikola Uzunović (Niš, 3. svibnja 1873. – Beograd, 19. lipnja 1954.), srpski političar.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Nikola Uzunović · Vidi više »
Oktroirani ustav
Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Oktroirani ustav · Vidi više »
ORJUNA
Logotip ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) je bila ekstremna nacionalistička i teroristička organizacija osnovana s ciljem zaštite unitarističke jugoslavenske države.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i ORJUNA · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Parlament · Vidi više »
Petar Živković
Petar Živković Petar Živković, (Negotin, 1. siječnja 1879. – Pariz, 3. veljače 1947.), srbijanski, jugoslavenski general i premijer.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Petar Živković · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Politička stranka · Vidi više »
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »
Slovenska narodna stranka
Slovenska pučka stranka (slovenski: Slovenska ljudska stranka) je politička stranka u Sloveniji.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Slovenska narodna stranka · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Slovenski jezik · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Srpski jezik · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Vidovdanski ustav · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i Vlast · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i 1935. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i 20. srpnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Jugoslavenska nacionalna stranka i 5. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Jugoslavenska narodna stranka.
