Brže od pregledniku!
41 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Apstraktna umjetnost, Boja, Francuska, Hrvati, Hrvatska, Ivan Kožarić, Kiparstvo, Kolaž, Konstruktivizam, Kontrast, Likovne tehnike, Meandar, Monografija, Oblik, Olovka, Osijek, Pariz, Pokret, Ritam (likovna umjetnost), São Paulo, Slikarstvo, Uljene boje, Umjetnost, Venecijanski bijenale, Zagreb, Zidno slikarstvo, Zvonko Maković, 1924., 1950-ih, 1959., 1961., 1966., 1970-ih, 1973., 1976., 20. stoljeće, 2001., 2004., 23. travnja, 7. prosinca.
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Julije Knifer i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Apstraktna umjetnost
Vasilij Kandinski, ''Fuga'', 1914., ulje na platnu, 129.5 × 129.5 cm, Basel Apstraktna umjetnost je smjer u modernoj likovnoj umjetnosti s početka 20.
Novi!!: Julije Knifer i Apstraktna umjetnost · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Julije Knifer i Boja · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Julije Knifer i Francuska · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Julije Knifer i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenoga 2020.), bio je ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.
Novi!!: Julije Knifer i Ivan Kožarić · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Julije Knifer i Kiparstvo · Vidi više »
Kolaž
Juan Gris, '''Rolete''', 1914., kolaž s kredom na platnu, 92 × 72,5 cm, Tate galerija, London. Kolaž (francuski: collage, lijepljenje) označava slikarsku tehniku koja se koristi na raznim razinama (školskim, zanatskim, umjetničkim itd.). Sastoji se od lijepljenja raznih materijala (papira, kartona, fotografija, novinskih izrezaka i sl.). S vremenom se taj pojam po metonimiji počeo koristiti za umjetnička djela koja se sastoje od raznih materijala umjesto za samu tehniku.
Novi!!: Julije Knifer i Kolaž · Vidi više »
Konstruktivizam
Konstruktivizam je vrsta učenja kod kojeg je karakterističan samostalan rad i samostalno međudjelovanje pojedinca s informacijskim izvorima (knjige, knjižnice, internet) kroz koje taj isti pojedinac razvija određene vještine i sposobnosti kroz takav rad: upornost, analitički rad, te odabiranje, pretraživanje i pronalaženje informacijskih izvora njemu potrebnih za samooblikovanje i rad.
Novi!!: Julije Knifer i Konstruktivizam · Vidi više »
Kontrast
Kontrast je uspoređivanje po suprotnosti.
Novi!!: Julije Knifer i Kontrast · Vidi više »
Likovne tehnike
Likovne tehnike su svi materijali i način na koji ih umjetnik koristi pri umjetničkom oblikovanju nekog likovnog djela.
Novi!!: Julije Knifer i Likovne tehnike · Vidi više »
Meandar
230px Meandar je zemljopisni pojam za zavojito korito rijeke koje krivuda u obliku slova - S -. Naziv je dobio po rijeci Meandri u Turskoj (tur.: Büyük Menderes).
Novi!!: Julije Knifer i Meandar · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: Julije Knifer i Monografija · Vidi više »
Oblik
Oblik je odnos krivih i ravnih površina u vanjskom izgledu, uobličenost vidljivih dijelova, reljef, konfiguracija, način na koji što percipiramo, uočavamo; obris predmeta, tijela ili osobe (Zemlja ima oblik kugle); vrsta čega, različit lik ili izgled čega, pojavnost.
Novi!!: Julije Knifer i Oblik · Vidi više »
Olovka
HB grafitna olovka. Olovke u boji. Jean Auguste Dominique Ingres, ''Gđa. Baltrad s kćerkom'', 1836., olovka na papiru. Olovka je pisaljka sastavljena od uloška (pisaći štapić ili "mina") uklopljenoga u zaštitnu drvenu šipku, koja se zarezuje te se tako nakon skraćenja uloška oslobađa njegov novi dio.
Novi!!: Julije Knifer i Olovka · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Julije Knifer i Osijek · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Julije Knifer i Pariz · Vidi više »
Pokret
* gibanje u fizici.
Novi!!: Julije Knifer i Pokret · Vidi više »
Ritam (likovna umjetnost)
katedrale sv. Stošije u Zadru, 13. st.Svojstvo svakog likovnog djela je da ima sastavne dijelove koji su jednoliki ili raznoliki, te da se ti dijelovi nižu u ravnomjernim ili nejednakim razmacima.
Novi!!: Julije Knifer i Ritam (likovna umjetnost) · Vidi više »
São Paulo
São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.
Novi!!: Julije Knifer i São Paulo · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Julije Knifer i Slikarstvo · Vidi više »
Uljene boje
Johannes Vermeer, '''''Pogled na Delft''''', c. 1661., ulje na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, Den Haag. Uljene boje nastaju kad se pigment miješa s različitim sušivim uljima.
Novi!!: Julije Knifer i Uljene boje · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Julije Knifer i Umjetnost · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Julije Knifer i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Julije Knifer i Zagreb · Vidi više »
Zidno slikarstvo
Brnu (Češka)Juana O'Gormana iz 1952. godine je najveći mural na svijetu Suvremeni grafiti na zidu stambene zgrade u Dresdenu Zidno slikarstvo ili mural (šp. od muro što znači "zid") je svaka vrsta slikanja na površini zida ili drugoj velikoj trajnoj podlozi.
Novi!!: Julije Knifer i Zidno slikarstvo · Vidi više »
Zvonko Maković
Zvonko Maković 2008. godine u HAZU. monografije '''"Slavonija i Baranja"''' Zvonko Maković (Budrovci pored Đakova, 6. veljače 1947.) hrvatski je povjesničar umjetnosti, pjesnik, esejist.
Novi!!: Julije Knifer i Zvonko Maković · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1924. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1950-ih · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1961. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1966. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Julije Knifer i 1970-ih · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1973. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 1976. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Julije Knifer i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Julije Knifer i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Julije Knifer i 2004. · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Julije Knifer i 23. travnja · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Julije Knifer i 7. prosinca · Vidi više »
