Brže od pregledniku!
18 odnosi: Bonaventura Duda, Drugi svjetski rat, Edo Murtić, Federico García Lorca, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Omiš, Ruski jezik, Sorbonne, Talijanski jezik, Zagreb, Zagrebačka Biblija, Zakučac (Omiš), 18. prosinca, 1919., 1980., 1990., 24. veljače.
Bonaventura Duda
Fra Bonaventura Duda (Rijeka, 14. siječnja 1924. Varaždin, 3. kolovoza 2017.) bio je hrvatski teolog, bibličar, franjevac i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Jure Kaštelan i Bonaventura Duda · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Jure Kaštelan i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edo Murtić
Edo Murtić (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.), hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik.
Novi!!: Jure Kaštelan i Edo Murtić · Vidi više »
Federico García Lorca
Federico García Lorca (selo Fuente Vaqueros kod Granade, Španjolska, 5. lipnja 1898. – Granada, 19. kolovoza 1936.), španjolski pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Jure Kaštelan i Federico García Lorca · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Jure Kaštelan i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jure Kaštelan i Hrvatska · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Jure Kaštelan i Omiš · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Jure Kaštelan i Ruski jezik · Vidi više »
Sorbonne
Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.
Novi!!: Jure Kaštelan i Sorbonne · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Jure Kaštelan i Talijanski jezik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jure Kaštelan i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka Biblija
Zagrebačka Biblija iz 1968. godine pojavljuje se kao četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, a prvi tiskan u Hrvatskoj i to u Zagrebu.
Novi!!: Jure Kaštelan i Zagrebačka Biblija · Vidi više »
Zakučac (Omiš)
Zakučac je selo u omiškom zaleđu, u porječju rijeke Cetine, na čijem mjestu je napravljena hidroelektrana Zakučac.
Novi!!: Jure Kaštelan i Zakučac (Omiš) · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Jure Kaštelan i 18. prosinca · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Kaštelan i 1919. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Kaštelan i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Jure Kaštelan i 1990. · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Jure Kaštelan i 24. veljače · Vidi više »
