Brže od pregledniku!
38 odnosi: Žabalj (općina), Bač (općina), Bačka, Bačka Palanka (općina), Bački Petrovac (općina), Bečej, Bečej (općina), Beočin (općina), Crnogorci, Hrvati, Industrija, Jugoslaveni, Mađari, Mađarski jezik, Novi Sad, Pešta, Romi, Rumunjski jezik, Rusini, Slovački jezik, Slovaci, Srbi, Srbija, Srbobran (općina), Srijem, Srijemski Karlovci, Srijemski Karlovci (općina), Srpski jezik, Temerin (općina), Titel (općina), Vojvodina, Vrbas (općina), Zapadnorusinski mikrojezik, 1703., 1791., 1861., 1864., 2002..
Žabalj (općina)
Mapa općine Žabalj Općina Žabalj je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Žabalj (općina) · Vidi više »
Bač (općina)
Zemljovid općine Bač Općina Bač je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Bač (općina) · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Južnobački okrug i Bačka · Vidi više »
Bačka Palanka (općina)
Mapa općine Bačka Palanka Općina Bačka Palanka je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Bačka Palanka (općina) · Vidi više »
Bački Petrovac (općina)
Mapa općine Bački Petrovac Općina Bački Petrovac je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Bački Petrovac (općina) · Vidi više »
Bečej
Bečej (ćir.: Бечеј, mađ: Óbecse, njem: Altbetsche) je grad i središte istoimene općine Bečej u Južnobačkom okrugu u Vojvodini, u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Bečej · Vidi više »
Bečej (općina)
Mapa općine Bečej Općina Bečej je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Bečej (općina) · Vidi više »
Beočin (općina)
Mapa općine Beočin Općina Beočin se nalazi u Vojvodini, u Južnobački okrugu.
Novi!!: Južnobački okrug i Beočin (općina) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Južnobački okrug i Crnogorci · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Južnobački okrug i Hrvati · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Južnobački okrug i Industrija · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Južnobački okrug i Jugoslaveni · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Južnobački okrug i Mađarski jezik · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Južnobački okrug i Novi Sad · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Južnobački okrug i Pešta · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Južnobački okrug i Romi · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Južnobački okrug i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Južnobački okrug i Rusini · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Južnobački okrug i Slovački jezik · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Južnobački okrug i Slovaci · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Južnobački okrug i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Južnobački okrug i Srbija · Vidi više »
Srbobran (općina)
Mapa općine Srbobran Općina Srbobran je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Srbobran (općina) · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Južnobački okrug i Srijem · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Južnobački okrug i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Srijemski Karlovci (općina)
Mapa općine Srijemski Karlovci Općina Srijemski Karlovci (srpski:oпштина Сремски Карловци) je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Srijemski Karlovci (općina) · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Južnobački okrug i Srpski jezik · Vidi više »
Temerin (općina)
Mapa općine Temerin Općina Temerin (mađ: Temerin község) je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Temerin (općina) · Vidi više »
Titel (općina)
Općina Titel je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Titel (općina) · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Južnobački okrug i Vojvodina · Vidi više »
Vrbas (općina)
Mapa općine Vrbas Općina Vrbas je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Južnobački okrug i Vrbas (općina) · Vidi više »
Zapadnorusinski mikrojezik
Zapadnorusinski mikrojezik (Руски язик / Русински язик) naziv koji se ponekad koristi za rusinski govor u sjevernoj Srbiji (Vojvodina) i istočnoj Hrvatskoj, u Srijemu i Slavoniji, koji Aleksandar Duličenko kvalificira kao jedan od slavenskih literarnih mikrojezika.
Novi!!: Južnobački okrug i Zapadnorusinski mikrojezik · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Južnobački okrug i 1703. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Južnobački okrug i 1791. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Južnobački okrug i 1861. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Južnobački okrug i 1864. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Južnobački okrug i 2002. · Vidi više »
