Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Jón Sigurðsson

Indeks Jón Sigurðsson

Jón Sigurðsson (Hrafnseyri, 17. lipnja 1811. – Kopenhagen, 7. prosinca 1879.) bio je vođa islandskog pokreta za nezavisnost iz 19.

22 odnosi: Althing, Danska, Islanđani, Island, Islandska kruna, Islandske sage, Kopenhagen, Pastor, Povijest Islanda, Saga, Sveučilište, Ustav, 17. lipnja, 1811., 1833., 1849., 1851., 1852., 1874., 1879., 1967., 7. prosinca.

Althing

Zgrada parlamenta Alþingishús i Dómkirkja na trgu AusturvöllurAlthing (isl. Alþingi) je islandski parlament osnovan godine 930. na jugozapadnom dijelu zemlje u mjestu Thingvellir (isl. Þingvellir) i najstarija je svjetska parlamentarna institucija.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Althing · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Danska · Vidi više »

Islanđani

Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Islanđani · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Island · Vidi više »

Islandska kruna

Islandska kruna je službena valuta Islanda.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Islandska kruna · Vidi više »

Islandske sage

Grettir, protagonist jedne od najvažnijih islandskih saga Islandske sage (isl. Íslendingasögur), od kojih su mnoge poznate kao obiteljske sage, povijesna su prozna djela koja uglavnom opisuju događaje na Islandu tijekom 10. i početkom 11. stoljeća i koje se naziva dobom saga.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Islandske sage · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Kopenhagen · Vidi više »

Pastor

Pastor je naziv protestantskog vjerskog službenika, a potječe iz latinskog jezika i znači pastir.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Pastor · Vidi više »

Povijest Islanda

Olaus Magnus, Island na mapi ''Carta Marina'' iz 1539. god., detalj, 1,70 x 1,25 cm, Carolina Rediviva, Švedska. Povijest Islanda traje s dolaskom prvih doseljenika na Island u 7. stoljeću do danas.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Povijest Islanda · Vidi više »

Saga

Saga (od staronordijske riječi za "nešto rečeno", "ispričano") je izraz koji označava pripovijest ili spomen na neki događaj sačuvan usmenom predajom.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Saga · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Sveučilište · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Jón Sigurðsson i Ustav · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 17. lipnja · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1811. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1833. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1849. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1851. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1852. · Vidi više »

1874.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1874. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1879. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 1967. · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Jón Sigurðsson i 7. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »