Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

KK Split

Indeks KK Split

KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.

92 odnosi: ABA liga, Aramis Naglić, ASK Riga, Avie Lester, Športski centar Gripe, Žan Tabak, Željko Jerkov, Željko Pavličević, Željko Poljak (košarkaš), Barcelona, Božidar Maljković, Branko Macura, Branko Radović, Bruno Šundov, Croatia osiguranje, Damir Šolman, Dino Rađa, Diokom, Domovinski rat, Dražen Tvrdić, Drago Peterka, Duško Ivanović, Duje Krstulović, Facebook, Goran Sobin, Gripe, Hrvatska, Instagram, Ivica Burić, Ivica Dukan, Ivo Bilanović, Jurij Zdovc, K.A.E. Olympiakos, Košarkaški Kup Hrvatske 1992., Košarkaški Kup Hrvatske 1992./93., Košarkaški Kup Hrvatske 1993./94., Krešimir Ćosić, Kuća slave splitskog športa, Kup Krešimira Ćosića, Kup Krešimira Ćosića 1996./97., Kup Krešimira Ćosića 2003./04., Kup Radivoja Koraća, Lovre Tvrdić, Luka Pavićević, Maccabi Tel Aviv, München, Mihajlo Manović, Milorad Bibić, Mirko Grgin, Mlađan Tudor, ..., Mladen Bratić (košarkaš), National Basketball Association, Nikola Vujčić (košarkaš), Paško Tomić, Pariz, Pero Vučica, Petar Naumoski, Petar Skansi, Peter Vilfan, Popis prvaka i pobjednika kupa Jugoslavije u košarci, Premijer liga (košarka), Prvenstvo i kup Hrvatske u košarci, Ratomir Tvrdić, Riga, Roko Leni Ukić, Slobodan Bjelajac, Slobodan Subotić, Slobodna Dalmacija, Split, Tel Aviv, Teo Čizmić, Toni Kukoč, Twitter, UEFA Liga prvaka, ULEB Euroliga, Velika Srbija, Velimir Perasović, YouTube, Zaragoza, Zdenko Prug, Zlatko Trška, Zoran Čutura, Zoran Grašo, Zoran Savić, Zoran Sretenović, 1. HKL 2002./03., 1945., 1972., 1988., 1989., 1991., 70 godina KK Split: Odiseja u žutom. Proširite indeks (42 više) »

ABA liga

ABA liga je regionalna košarkaška liga koja se igra na području srednje i jugoistočne Europe.

Novi!!: KK Split i ABA liga · Vidi više »

Aramis Naglić

Aramis Naglić (Rijeka, 28. kolovoza 1965.), bivši hrvatski košarkaš, jugoslavenski i hrvatski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Aramis Naglić · Vidi više »

ASK Riga

ASK Riga je bio latvijski košarkaški klub iz Rige.

Novi!!: KK Split i ASK Riga · Vidi više »

Avie Lester

Avie Lester (1967.) je američki bivši košarkaš i košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Avie Lester · Vidi više »

Športski centar Gripe

Športski centar Gripe, skraćeno ŠC Gripe, športski je kompleks u Splitu.

Novi!!: KK Split i Športski centar Gripe · Vidi više »

Žan Tabak

Žan Tabak (Split, 15. lipnja 1970.) je bivši hrvatski profesionalni košarkaš.

Novi!!: KK Split i Žan Tabak · Vidi više »

Željko Jerkov

Željko Jerkov (Pula, 6. studenog 1953.) je hrvatski košarkaš i bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Željko Jerkov · Vidi više »

Željko Pavličević

Željko Pavličević (Zagreb, 26. ožujka 1951.) je hrvatski košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Željko Pavličević · Vidi više »

Željko Poljak (košarkaš)

Željko Poljak je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Željko Poljak (košarkaš) · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: KK Split i Barcelona · Vidi više »

Božidar Maljković

250x250px Božidar Maljković (Otočac, 20. travnja 1952.), srbijanski je košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Božidar Maljković · Vidi više »

Branko Macura

Branko Macura (Šibenik) hrvatski je bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Branko Macura · Vidi više »

Branko Radović

Branko Radović "Otac splitske muške košarke" (Dubrovnik, 5. prosinca 1933. – Split, 18. studenog 1993.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener, osnivač moderne splitske košarke.

Novi!!: KK Split i Branko Radović · Vidi više »

Bruno Šundov

Bruno Šundov (Split, 10. veljače 1980.) hrvatski je profesionalni košarkaš.

Novi!!: KK Split i Bruno Šundov · Vidi više »

Croatia osiguranje

Croatia osiguranje d.d., osiguravajuće društvo iz Zagreba.

Novi!!: KK Split i Croatia osiguranje · Vidi više »

Damir Šolman

Damir Šolman (Zagreb, 7. rujna 1949. – 2. svibnja 2023.), hrvatski košarkaš i bivši jugoslavenski košarkaški reprezentativac, bio je kapetan reprezentacije i prvi igrač koji je za nju odigrao 200 utakmica (ukupno 226, postigavši 1785 koševa).

Novi!!: KK Split i Damir Šolman · Vidi više »

Dino Rađa

Dino Rađa (Split, 24. travnja 1967.), bivši hrvatski košarkaš, osvajač dvije olimpijske medalje, svjetski prvak, višestruki klupski prvak Europe te uspješan NBA igrač.

Novi!!: KK Split i Dino Rađa · Vidi više »

Diokom

Jugoplastika je naziv za bivšu hrvatsku tvrtku sa sjedištem u gradu Splitu.

Novi!!: KK Split i Diokom · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: KK Split i Domovinski rat · Vidi više »

Dražen Tvrdić

Dražen Tvrdić je hrvatski bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Dražen Tvrdić · Vidi više »

Drago Peterka

Drago Peterka (Ljubljana, 29. VIII. 1942. – Ljubljana, 5. III. 1989.), bivši slovenski i hrvatski košarkaš.

Novi!!: KK Split i Drago Peterka · Vidi više »

Duško Ivanović

Duško Ivanović (Bijelo Polje, Crna Gora, 1. rujna 1957.), crnogorski bivši košarkaš i današnji košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Duško Ivanović · Vidi više »

Duje Krstulović

Duje Krstulović je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Duje Krstulović · Vidi više »

Facebook

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.

Novi!!: KK Split i Facebook · Vidi više »

Goran Sobin

Goran Sobin bio je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski mladi reprezentativac i reprezentativac Hrvatske.

Novi!!: KK Split i Goran Sobin · Vidi više »

Gripe

Gripe su jedan od kotareva grada Splita, smješten sjeveroistočno od Dioklecijanove palače.

Novi!!: KK Split i Gripe · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: KK Split i Hrvatska · Vidi više »

Instagram

Instagram (skraćenice: IG, Insta ili gram) američka je društvena mreža za razmjenu fotografija i videozapisa koju su stvorili Kevin Systrom i Mike Krieger. Aplikacija omogućuje korisnicima prijenos medija koji se mogu uređivati filterima i organizirati označnicima (hashtags) i geografskim označavanjem (geotaging). Objave se mogu dijeliti javno ili s unaprijed odobrenim pratiteljima (followers). Korisnici mogu pregledavati sadržaj drugih korisnika prema oznakama i lokacijama i pregledavati sadržaje u trendu. Korisnici mogu označivati fotografije za znakom sviđanja (like) i pratiti druge korisnike kako bi dodali njihov sadržaj u preglednik objava (feed). Instagram se izvorno razlikovao dopuštanjem uokvirivanja sadržaja samo u kvadratni (1:1) omjer slike sa 640 piksela kako bi odgovarao širini zaslona iPhonea u to vrijeme. U 2015. su ta ograničenja ublažena povećanjem na 1080 piksela. Usluga je također dodala značajke za razmjenu poruka (DM, eng. direct message), mogućnost uključivanja više slika ili videozapisa u jednu objavu i značajku „priča” (story) - sličnu glavnom konkurentu Snapchatu - koja korisnicima omogućuje objavljivanje fotografija i videozapisa dostupna do 24 sata. Od siječnja 2019. značajku Priče svakodnevno koristi 500 milijuna korisnika.

Novi!!: KK Split i Instagram · Vidi više »

Ivica Burić

Ivica Burić (Split, 5. travnja 1963.), je hrvatski košarkaški trener i bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Ivica Burić · Vidi više »

Ivica Dukan

Ivica Dukan je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Ivica Dukan · Vidi više »

Ivo Bilanović

Ivo Bilanović je hrvatski bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Ivo Bilanović · Vidi više »

Jurij Zdovc

Jurij Zdovc (Maribor, 13. prosinca 1966.) je bivši slovenski košarkaš, a danas trener hrvatskog kluba Cedevita.

Novi!!: KK Split i Jurij Zdovc · Vidi više »

K.A.E. Olympiakos

Košarkaški klub Olympiakos (Grčki: Κ.Α.Ε. Ολυμπιακός, preveden na hrvatski K.A.E. Olympiakos) je košarkaška momčad sportskog kluba Olympiakos.

Novi!!: KK Split i K.A.E. Olympiakos · Vidi više »

Košarkaški Kup Hrvatske 1992.

Prvi Košarkaški Kup Hrvatske, kasnije nazvan Kup Krešimira Ćosića, odigran je na proljeće 1992.

Novi!!: KK Split i Košarkaški Kup Hrvatske 1992. · Vidi više »

Košarkaški Kup Hrvatske 1992./93.

Drugi po redu Košarkaški Kup Hrvatske (sezona 1992./93.), kasnije nazvan Kup Krešimira Ćosića, započeo je 26.

Novi!!: KK Split i Košarkaški Kup Hrvatske 1992./93. · Vidi više »

Košarkaški Kup Hrvatske 1993./94.

Treći po redu košarkaški Kup Hrvatske, kasnije nazvan Kup Krešimira Ćosića, odigran je u sezoni 1993./94.

Novi!!: KK Split i Košarkaški Kup Hrvatske 1993./94. · Vidi više »

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.

Novi!!: KK Split i Krešimir Ćosić · Vidi više »

Kuća slave splitskog športa

Kuća slave splitskog športa je ustanova koja se nalazi u Muzeju športa u Splitu.

Novi!!: KK Split i Kuća slave splitskog športa · Vidi više »

Kup Krešimira Ćosića

Kup Krešimira Ćosića je hrvatski nacionalni košarkaški kup za klubove u muškoj konkurenciji.

Novi!!: KK Split i Kup Krešimira Ćosića · Vidi više »

Kup Krešimira Ćosića 1996./97.

Šesto po redu košarkaško kup natjecanje za muške u Hrvatskoj započelo je pod nazivom Košarkaški Kup Hrvatske 1996./97.

Novi!!: KK Split i Kup Krešimira Ćosića 1996./97. · Vidi više »

Kup Krešimira Ćosića 2003./04.

Kup Krešimira Ćosića 2003./04.

Novi!!: KK Split i Kup Krešimira Ćosića 2003./04. · Vidi više »

Kup Radivoja Koraća

Kup Radivoja Koraća Kup Radivoja Koraća (Kup Koraća) je bio redovito europsko košarkaško natjecanje koje je održavala FIBA između 1972.

Novi!!: KK Split i Kup Radivoja Koraća · Vidi više »

Lovre Tvrdić

Lovret Tvrdić je hrvatski bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Lovre Tvrdić · Vidi više »

Luka Pavićević

Luka Pavićević je crnogorski košarkaš, kasnije trener, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Luka Pavićević · Vidi više »

Maccabi Tel Aviv

Maccabi Tel-Aviv je najveće športsko društvo u Izraelu.

Novi!!: KK Split i Maccabi Tel Aviv · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: KK Split i München · Vidi više »

Mihajlo Manović

Mihajlo Manović je hrvatski bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Mihajlo Manović · Vidi više »

Milorad Bibić

Milorad Bibić Mosor (Split, 25. srpnja 1952. – Zagreb, 17. veljače 2012.), bio je hrvatski novinar, športski novinar, športski publicist, filmski scenarist, kroničar, pisac, televizijski voditelj, športaš i športski djelatnik.

Novi!!: KK Split i Milorad Bibić · Vidi više »

Mirko Grgin

Mirko Grgin (Split, 17. ožujka 1954. – Split, 23. siječnja 2017.), bivši hrvatski košarkaš.

Novi!!: KK Split i Mirko Grgin · Vidi više »

Mlađan Tudor

Mlađan Tudor (Split, 17. kolovoza 1953.) je hrvatski bivši košarkaš, državni reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Mlađan Tudor · Vidi više »

Mladen Bratić (košarkaš)

Mladen Bratić je hrvatski bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Mladen Bratić (košarkaš) · Vidi više »

National Basketball Association

National Basketball Association (NBA) je najistaknutija muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi.

Novi!!: KK Split i National Basketball Association · Vidi više »

Nikola Vujčić (košarkaš)

Nikola Vujčić (Vrgorac, 14. lipnja 1978.), hrvatski profesionalni košarkaš čiji je klub trenutačno KK Split.

Novi!!: KK Split i Nikola Vujčić (košarkaš) · Vidi više »

Paško Tomić

Paško Tomić (1969.) je hrvatski bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Paško Tomić · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: KK Split i Pariz · Vidi više »

Pero Vučica

Pero Vučica (Split, 1959.) je hrvatski košarkaški trener i bivši hrvatski košarkaš i košarkaški dužnosnik.

Novi!!: KK Split i Pero Vučica · Vidi više »

Petar Naumoski

Petar Naumoski (Prilep, 27. kolovoza 1968.) je makedonski košarkaš, bivši makedonski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Petar Naumoski · Vidi više »

Petar Skansi

Petar Skansi (Sumartin, 23. studenog 1943. – Ljubljana, 4. travnja 2022.) je bivši hrvatski košarkaš i košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Petar Skansi · Vidi više »

Peter Vilfan

Peter Vilfan (Maribor, 29. srpnja 1957.) je slovenski košarkaš, bivši jugoslavenski i slovenski reprezentativac tijekom '70-ih i '80-ih.

Novi!!: KK Split i Peter Vilfan · Vidi više »

Popis prvaka i pobjednika kupa Jugoslavije u košarci

Košarka je u bivšoj Jugoslaviji bila uz nogomet jedan od najpopularnijih sportova, a važnu ulogu su igrali i hrvatski klubovi kao što su Cibona Zagreb, Split i Zadar, a najuspješniji klubovi iz ostalih krajeva bivše Jugoslavije su bili Crvena zvezda i Partizan iz Beograda, Olimpija iz Ljubljane, Bosna Sarajevo i OKK Beograd.

Novi!!: KK Split i Popis prvaka i pobjednika kupa Jugoslavije u košarci · Vidi više »

Premijer liga (košarka)

Premijer liga, (sponzorski FAVBET Premijer liga, ranije A-1 liga, neformalno i Prva hrvatska košarkaška liga) je najviši razred hrvatskog košarkaškog natjecanja.

Novi!!: KK Split i Premijer liga (košarka) · Vidi više »

Prvenstvo i kup Hrvatske u košarci

Kategorija:Hrvatska košarkaška natjecanja.

Novi!!: KK Split i Prvenstvo i kup Hrvatske u košarci · Vidi više »

Ratomir Tvrdić

Ratomir "Rato" Tvrdić (Split, 14. rujna 1943.) je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac i kapetan reprezentacije.

Novi!!: KK Split i Ratomir Tvrdić · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: KK Split i Riga · Vidi više »

Roko Leni Ukić

Roko Leni Ukić (Split, 5. prosinca 1984.) hrvatski je profesionalni košarkaš.

Novi!!: KK Split i Roko Leni Ukić · Vidi više »

Slobodan Bjelajac

Slobodan Bjelajac je bivši hrvatski košarkaš.

Novi!!: KK Split i Slobodan Bjelajac · Vidi više »

Slobodan Subotić

Slobodan Subotić (grčki: Λευτέρης Σούμποτιτς, slovenski: Slobodan Subotič; Herceg Novi, 15. kolovoza 1956.) je slovenski košarkaški trener i bivši košarkaš.

Novi!!: KK Split i Slobodan Subotić · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: KK Split i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: KK Split i Split · Vidi više »

Tel Aviv

Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: KK Split i Tel Aviv · Vidi više »

Teo Čizmić

Teo Čizmić je bivši hrvatski košarkaš.

Novi!!: KK Split i Teo Čizmić · Vidi više »

Toni Kukoč

Toni Kukoč (Split, 18. rujna 1968.), bivši je hrvatski košarkaš i reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Toni Kukoč · Vidi više »

Twitter

Twitter ili X je internetska društvena mreža za mikro-blogging, tj.

Novi!!: KK Split i Twitter · Vidi više »

UEFA Liga prvaka

UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.

Novi!!: KK Split i UEFA Liga prvaka · Vidi više »

ULEB Euroliga

Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.

Novi!!: KK Split i ULEB Euroliga · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: KK Split i Velika Srbija · Vidi više »

Velimir Perasović

Velimir Perasović (Stobreč, 9. veljače 1965.), hrvatski košarkaš i košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Velimir Perasović · Vidi više »

YouTube

YouTube je popularna mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise.

Novi!!: KK Split i YouTube · Vidi više »

Zaragoza

150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.

Novi!!: KK Split i Zaragoza · Vidi više »

Zdenko Prug

Zdenko Prug je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Zdenko Prug · Vidi više »

Zlatko Trška

Zlatko Trška (24. srpnja 1958.), bivši hrvatski košarkaš.

Novi!!: KK Split i Zlatko Trška · Vidi više »

Zoran Čutura

Zoran Čutura (Zagreb, 12. ožujka 1962.) hrvatski je košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Zoran Čutura · Vidi više »

Zoran Grašo

Zoran Grašo je hrvatski bivši košarkaš i košarkaški trener.

Novi!!: KK Split i Zoran Grašo · Vidi više »

Zoran Savić

Zoran Savić (Zenica, 18. studenog 1966.), bivši srbijanski košarkaš.

Novi!!: KK Split i Zoran Savić · Vidi više »

Zoran Sretenović

Zoran Sretenović (Beograd, 5. kolovoza 1964. – Beograd, 28. travnja 2022.) bio je srpski košarkaš, bivši jugoslavenski i srpskocrnogorski reprezentativac.

Novi!!: KK Split i Zoran Sretenović · Vidi više »

1. HKL 2002./03.

Prva hrvatska košarkaška liga za sezonu 2002./03. (A-1 liga ožijsko 2002./03.) je bila najviši razred hrvatskih košarkaških natjecanja u toj sezoni.

Novi!!: KK Split i 1. HKL 2002./03. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: KK Split i 1945. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: KK Split i 1972. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: KK Split i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: KK Split i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: KK Split i 1991. · Vidi više »

70 godina KK Split: Odiseja u žutom

70 godina KK Split: Odiseja u žutom, hrvatski dokumentarni film.

Novi!!: KK Split i 70 godina KK Split: Odiseja u žutom · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jugoplastika Split, KK Jugoplastika.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »