Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Kajkavski književni jezik

Indeks Kajkavski književni jezik

Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3:; kajkavština, kajkavica), nekada standardni oblik jednoga od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko, a danas priznati povijesni književni jezik koji je 12. siječnja 2016. godine od međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) dobio navedeni status za razdoblje od 16.

142 odnosi: Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Andrija Jambrešić, Antun Gustav Matoš, Aproksimant, Školska knjiga, Žumberačka gora, Čakovec, Čazma, Banovina, Bela krajina, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Bilabijalni nazal, Buzet, Dalibor Brozović, Delnice, Donja Zdenčina, Donjosutlanski dijalekt, Dragutin Domjanić, Fonologija, Fran Galović, Franjo Sušnik, Frankapani, Frikativ, Fužine, Goranski dijalekt, Gorski kotar, Gradišćanski Hrvati, Gradišće, Horvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko zagorje, Ignac Kristijanović, Indoeuropski jezici, Ivan Belostenec, Ivan Brabec, Ivan Goran Kovačić, Jat, Južnoslavenski jezici, Juraj Habdelić, ..., Knezovi Zrinski, Koprivnica, Kostajnica, Krapina, Križevačko-podravski dijalekt, Križevci, Kutina, Lexicon Latinum, Lokve, Mađarska, Međimurska županija, Međunarodna fonetska abeceda, Mijo Lončarić, Miroslav Krleža, Morfologija (jezikoslovlje), Moslavina, Nežidersko jezero, Nikola Krajačević, Nikola Pavić, Novi zavjet, Ozalj, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pavao Štoos, Petrinja, Ploziv, Podravina, Pokuplje, Popovača, Prigorje, Prigorski dijalekt, Radoslav Katičić, Ranko Matasović, Rumunjska, Ruski jezik, Samobor, Sanja Vulić Vranković, Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st., Sjevernočakavski dijalekt, Slavenski jezici, Slavonski dijalekt, Slovačka, Slovenski jezik, Stjepan Ivšić, Sutla, Tituš Brezovački, Tomaš Mikloušić, Turopolje, Turopoljsko-posavski dijalekt, Ukrajina, Varaždin, Velika Gorica, Vibrant, Vid Balog, Vojvodina, Zagorsko-međimurski dijalekt, Zagreb, Zapadnoštokavsko narječje, Zaprešić, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni labiodentalni frikativ, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 12. siječnja, 1574., 16. stoljeće, 1670., 1740., 1742., 1748., 1783., 1795., 18. stoljeće, 1810., 1815., 1819., 1836., 1837., 1851., 19. stoljeće, 1905., 1927., 1936., 1965., 1988., 1996., 20. stoljeće, 2011., 2016.. Proširite indeks (92 više) »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Alveolarni nazal · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Alveolarni vibrant · Vidi više »

Andrija Jambrešić

Andrija (Andrej) Jambrešić (Cesargrad, 20. rujna, 1706. - Varaždin, 13. ožujka, 1758.) je bio hrvatski isusovac, leksikograf, pisac i jezikoslovac.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Andrija Jambrešić · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist, putopisac.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima: u artikulaciji, glasovni trakt se sužuje, ali zrak još uvijek može strujati bez čujne turbulencije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Aproksimant · Vidi više »

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Školska knjiga · Vidi više »

Žumberačka gora

Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Žumberačka gora · Vidi više »

Čakovec

Čakovec (zemljopisna širina 46,38 sjever, zemljopisna dužina 16,43 istok, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Čakovec · Vidi više »

Čazma

Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (mađarski Csázma, davno Csezmice) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Čazma · Vidi više »

Banovina

Krajolik u siječnju 2014. Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Banovina · Vidi više »

Bela krajina

Položaj Bele krajine na karti Slovenije Črnomelj Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bela krajina · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ je naziv za više suglasnika, od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji mnogim jezicima (375); u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ je suglasnik koji postoji u mnogim svjetskim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »

Bilabijalni nazal

Bilabijalni nazal je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Bilabijalni nazal · Vidi više »

Buzet

Buzet, panorama Buzet (stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109.) je grad u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Buzet · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Dalibor Brozović · Vidi više »

Delnice

Delnice su grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Delnice · Vidi više »

Donja Zdenčina

Donja Zdenčina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Donja Zdenčina · Vidi više »

Donjosutlanski dijalekt

Gradišću Donjosutlanski dijalekt ili ikavski kajkavsko-čakavski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Donjosutlanski dijalekt · Vidi više »

Dragutin Domjanić

Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić. Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Dragutin Domjanić · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Fonologija · Vidi više »

Fran Galović

Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. - Radenković, 26. listopada 1914.), hrvatski književnik.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Fran Galović · Vidi više »

Franjo Sušnik

Franjo Sušnik (Susnik Ferenc) (25. studenoga, 1686. – Zagreb, 30. travnja, 1739.) hrvatski je leksikograf, jezikoslovac, jedan autor velikog rječnika Lexicon Latinum kod Andrije Jambrešića.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Franjo Sušnik · Vidi više »

Frankapani

Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od 1430. godine. Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća crkvi Gospe Trsatske u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'' Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezova Krčkih.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Frankapani · Vidi više »

Frikativ

Frikativ je vrsta suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal, koji se tvori npr.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Frikativ · Vidi više »

Fužine

Fužine, siječanj, 2007. Pogled sa jezera Bajer Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Fužine · Vidi više »

Goranski dijalekt

Goranski ili Gorskokotarski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Goranski dijalekt · Vidi više »

Gorski kotar

Lokvarsko jezero i Risnjak u pozadini Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Gorski kotar · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njemački: Burgenlandkroaten, mađarski: Burgenlandi horvátok) skupni naziv za pet malenih hrvatskih etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna država (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Gradišće · Vidi više »

Horvati

Horvati su naselje u sastavu Grada Zagreba.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Horvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatsko zagorje

Tipičan krajolik Hrvatskog Zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko Zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, od Zagreba je odvojeno Medvednicom, odakle mu i naziv – „za gorom“.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Hrvatsko zagorje · Vidi više »

Ignac Kristijanović

Ignac Kristijanović. Ignac Kristijanović (Kriztianovich) (* Zagreb, 31. srpnja 1796. – Zagreb, 16. svibnja 1884.) hrvatski književnik, rimokatolički svećenik, biskup i prevoditelj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ignac Kristijanović · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog posthumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec (Varaždin?, 1593. ili 1594. - Lepoglava, 10. veljače 1675.) bio je hrvatski redovnik pavlin, kajkavski pisac i propovjednik, leksikograf.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Brabec

Ivan Brabec (Békéscsaba, 6. prosinca 1907. – Zagreb, 1. veljače 1985.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ivan Brabec · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno) izd., Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.),, preuzeto 13.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Jat · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Juraj Habdelić

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski književnik, jezikoslovac i isusovac.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Juraj Habdelić · Vidi više »

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) grad je u Hrvatskoj, sjedište Koprivničko-križevačke županije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Koprivnica · Vidi više »

Kostajnica

Hrvatska.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Kostajnica · Vidi više »

Krapina

Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Krapina · Vidi više »

Križevačko-podravski dijalekt

Križevačko-podravski dijalekt ili istočni kajkavski dijalekt je jedan od glavnih dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Križevačko-podravski dijalekt · Vidi više »

Križevci

Križevci (mađ. Körös, nje. Kreuz, lat. Crisium) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Križevci · Vidi više »

Kutina

Kutina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Kutina · Vidi više »

Lexicon Latinum

Hrvatskoj Akademiji. Lexicon Latinum (Latinski rječnik) je rječnik Andrije Jambrešića i Franja Sušnika, pisan sukladno na latinskom, kajkavskom, mađarskom i njemačkom jeziku izdan 1742. godine.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Lexicon Latinum · Vidi više »

Lokve

Lokve su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Lokve · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Mađarska · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Međimurska županija · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: IPA, od engl. International Phonetic Alphabet) je sustav znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »

Mijo Lončarić

Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i najveći poznavatelj kajkavštine.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Mijo Lončarić · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Miroslav Krleža · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Moslavina

Vrtlinske. Moslavina je mikroregija u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Moslavina · Vidi više »

Nežidersko jezero

Nežidersko jezero odnosno Niuzaljsko jezero (njemački: Neusiedler See.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Nežidersko jezero · Vidi više »

Nikola Krajačević

Nikola Krajačević Sartorius (Kraiacsevich) (Sisak, 29. studenog, 1581. – Zagreb, 9. ožujka, 1653) hrvatski (kajkavski) pisac, pjesnik i katolički svećenik iz reda isusovaca.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Nikola Krajačević · Vidi više »

Nikola Pavić

Čakovcu Nikola Pavić (Zagreb, 22. srpnja 1898. - Zagreb, 16. prosinca 1976.), hrvatski pjesnik, prosvjetar.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Nikola Pavić · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Novi zavjet · Vidi više »

Ozalj

Ozalj je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ozalj · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant je suglasnik koji postoji u velikoj većini jezika; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Palatalni aproksimant · Vidi više »

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol; simbol ne treba brkati s grčkim slovom λ (lambda).

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Palatalni nazal · Vidi više »

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. - Pokupsko, 30. ožujka 1862.), hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1828.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Pavao Štoos · Vidi više »

Petrinja

Petrinja je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Petrinja · Vidi više »

Ploziv

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ploziv · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Podravina · Vidi više »

Pokuplje

Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Pokuplje · Vidi više »

Popovača

Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Popovača · Vidi više »

Prigorje

Prigorju''', 1978. svjetlozelenom bojom je označeno Prigorje Prigorje je područje Hrvatske koje se proteže najvećim dijelom oko glavnog grada Zagreba.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Prigorje · Vidi više »

Prigorski dijalekt

Prigorski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Prigorski dijalekt · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Radoslav Katičić · Vidi više »

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ranko Matasović · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Rumunjska · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Samobor · Vidi više »

Sanja Vulić Vranković

Dr.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Sanja Vulić Vranković · Vidi više »

Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.

Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st. · Vidi više »

Sjevernočakavski dijalekt

Sjevernočakavski ili ekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Sjevernočakavski dijalekt · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavonski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Slavonski dijalekt · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Slovenski jezik · Vidi više »

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. - Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Stjepan Ivšić · Vidi više »

Sutla

Sutla (slovenski Sotla) granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Sutla · Vidi više »

Tituš Brezovački

Tituš Brezovački (Zagreb 4. siječnja 1757. – Zagreb 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Tituš Brezovački · Vidi više »

Tomaš Mikloušić

19. stoljeća. Tomaš (Toma, Tomo) Mikloušić (Miklouschich) (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) hrvatski je pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Tomaš Mikloušić · Vidi više »

Turopolje

Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Turopolje · Vidi više »

Turopoljsko-posavski dijalekt

Turopoljsko-posavski dijalekt ili jugozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Turopoljsko-posavski dijalekt · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Ukrajina · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave i središte Varaždinske županije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Varaždin · Vidi više »

Velika Gorica

Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Velika Gorica · Vidi više »

Vibrant

U fonetici, vibrant je suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Vibrant · Vidi više »

Vid Balog

Vid Balog (Koprivnica, 31. siječnja 1972.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac, također prevoditelj i pisac te bivši član glazbenog kvarteta Gubec.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Vid Balog · Vidi više »

Vojvodina

Ovo je članak o pokrajini u današnjoj Srbiji.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Vojvodina · Vidi više »

Zagorsko-međimurski dijalekt

Zagorsko-međimurski dijalekt ili sjeverozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zagorsko-međimurski dijalekt · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zagreb · Vidi više »

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Zapadnoštokavsko narječje bilo je jedno od triju narječja hrvatskoga jezika koje su razvili Hrvati iz dinarske skupine uz panonsku (kajkavsko narječje) i primorsku skupinu (čakavsko narječje).

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zaprešić · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ je naziv za više suglasnika, od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji većini jezika; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Zvučni labiodentalni frikativ

Zvučni labiodentalni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim svjetskim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 12. siječnja · Vidi više »

1574.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1574. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

1670.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1670. · Vidi više »

1740.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1740. · Vidi više »

1742.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1742. · Vidi više »

1748.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1748. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1783. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1795. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1810. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1815. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1819. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1836. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1837. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1851. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1905. · Vidi više »

1927.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1927. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1936. · Vidi više »

1965.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1965. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1988. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 1996. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 20. stoljeće · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 2011. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Kajkavski književni jezik i 2016. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kajkavski jezik.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »