Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Kajkavsko narječje

Indeks Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

135 odnosi: Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Andrija Jambrešić, Antun Gustav Matoš, Aproksimant, Žumberačka gora, Čakovec, Čazma, Banovina, Bela krajina, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Bilabijalni nazal, Buzet, Dalibor Brozović, Delnice, Donja Zdenčina, Donjosutlanski dijalekt, Dragutin Domjanić, Fonologija, Fran Galović, Franjo Sušnik, Frankapani, Frikativ, Fužine, Goranski dijalekt, Gorski kotar, Gradišćanski Hrvati, Gradišće, Horvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko zagorje, Ignac Kristijanović, Indoeuropski jezici, Ivan Belostenec, Ivan Brabec, Ivan Goran Kovačić, Jat, Južnoslavenski jezici, Juraj Habdelić, Kajkavski književni jezik, ..., Knezovi Zrinski, Koprivnica, Kostajnica, Krapina, Križevačko-podravski dijalekt, Križevci, Kutina, Lexicon Latinum, Lokve, Mađarska, Međimurska županija, Međunarodna fonetska abeceda, Mijo Lončarić, Miroslav Krleža, Morfologija (jezikoslovlje), Moslavina, Nežidersko jezero, Nikola Krajačević, Nikola Pavić, Novi zavjet, Ozalj, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pavao Štoos, Petrinja, Ploziv, Podravina, Pokuplje, Popovača, Prigorje, Prigorski dijalekt, Ranko Matasović, Rumunjska, Ruski jezik, Samobor, Sanja Vulić Vranković, Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st., Sjevernočakavski dijalekt, Slavenski jezici, Slavonski dijalekt, Slovačka, Slovenski jezik, Stjepan Ivšić, Sutla, Tituš Brezovački, Tomaš Mikloušić, Turopolje, Turopoljsko-posavski dijalekt, Ukrajina, Varaždin, Velika Gorica, Vibrant, Vid Balog, Vojvodina, Zagorsko-međimurski dijalekt, Zagreb, Zapadnoštokavsko narječje, Zaprešić, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni labiodentalni frikativ, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 1574., 16. stoljeće, 1670., 1740., 1742., 1783., 1795., 18. stoljeće, 1810., 1836., 1837., 19. stoljeće, 1905., 1927., 1936., 1965., 1988., 1996., 20. stoljeće, 2011.. Proširite indeks (85 više) »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Alveolarni nazal · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Alveolarni vibrant · Vidi više »

Andrija Jambrešić

Andrija (Andrej) Jambrešić (Cesargrad, 20. rujna, 1706. - Varaždin, 13. ožujka, 1758.) je bio hrvatski isusovac, leksikograf, pisac i jezikoslovac.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Andrija Jambrešić · Vidi više »

Antun Gustav Matoš

Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist, putopisac.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Antun Gustav Matoš · Vidi više »

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima: u artikulaciji, glasovni trakt se sužuje, ali zrak još uvijek može strujati bez čujne turbulencije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Aproksimant · Vidi više »

Žumberačka gora

Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Žumberačka gora · Vidi više »

Čakovec

Čakovec (zemljopisna širina 46,38 sjever, zemljopisna dužina 16,43 istok, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Čakovec · Vidi više »

Čazma

Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (mađarski Csázma, davno Csezmice) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Čazma · Vidi više »

Banovina

Krajolik u siječnju 2014. Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Banovina · Vidi više »

Bela krajina

Položaj Bele krajine na karti Slovenije Črnomelj Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bela krajina · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ je naziv za više suglasnika, od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji mnogim jezicima (375); u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ je suglasnik koji postoji u mnogim svjetskim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »

Bilabijalni nazal

Bilabijalni nazal je suglasnik koji postoji u praktično svim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Bilabijalni nazal · Vidi više »

Buzet

Buzet, panorama Buzet (stariji hrv. čak. BlzetZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109.) je grad u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Buzet · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Dalibor Brozović · Vidi više »

Delnice

Delnice su grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Delnice · Vidi više »

Donja Zdenčina

Donja Zdenčina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Donja Zdenčina · Vidi više »

Donjosutlanski dijalekt

Gradišću Donjosutlanski dijalekt ili ikavski kajkavsko-čakavski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Donjosutlanski dijalekt · Vidi više »

Dragutin Domjanić

Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić. Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Dragutin Domjanić · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Fonologija · Vidi više »

Fran Galović

Fran Galović (Peteranec, 20. srpnja 1887. - Radenković, 26. listopada 1914.), hrvatski književnik.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Fran Galović · Vidi više »

Franjo Sušnik

Franjo Sušnik (Susnik Ferenc) (25. studenoga, 1686. – Zagreb, 30. travnja, 1739.) hrvatski je leksikograf, jezikoslovac, jedan autor velikog rječnika Lexicon Latinum kod Andrije Jambrešića.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Franjo Sušnik · Vidi više »

Frankapani

Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od 1430. godine. Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća crkvi Gospe Trsatske u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'' Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezova Krčkih.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Frankapani · Vidi više »

Frikativ

Frikativ je vrsta suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal, koji se tvori npr.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Frikativ · Vidi više »

Fužine

Fužine, siječanj, 2007. Pogled sa jezera Bajer Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Fužine · Vidi više »

Goranski dijalekt

Goranski ili Gorskokotarski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Goranski dijalekt · Vidi više »

Gorski kotar

Lokvarsko jezero i Risnjak u pozadini Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Gorski kotar · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njemački: Burgenlandkroaten, mađarski: Burgenlandi horvátok) skupni naziv za pet malenih hrvatskih etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna država (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Gradišće · Vidi više »

Horvati

Horvati su naselje u sastavu Grada Zagreba.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Horvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatsko zagorje

Tipičan krajolik Hrvatskog Zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko Zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, od Zagreba je odvojeno Medvednicom, odakle mu i naziv – „za gorom“.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatsko zagorje · Vidi više »

Ignac Kristijanović

Ignac Kristijanović. Ignac Kristijanović (Kriztianovich) (* Zagreb, 31. srpnja 1796. – Zagreb, 16. svibnja 1884.) hrvatski književnik, rimokatolički svećenik, biskup i prevoditelj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ignac Kristijanović · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog posthumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec (Varaždin?, 1593. ili 1594. - Lepoglava, 10. veljače 1675.) bio je hrvatski redovnik pavlin, kajkavski pisac i propovjednik, leksikograf.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Brabec

Ivan Brabec (Békéscsaba, 6. prosinca 1907. – Zagreb, 1. veljače 1985.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ivan Brabec · Vidi više »

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno) izd., Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.),, preuzeto 13.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Jat · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Kajkavsko narječje i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Juraj Habdelić

Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski književnik, jezikoslovac i isusovac.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Juraj Habdelić · Vidi više »

Kajkavski književni jezik

Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3:; kajkavština, kajkavica), nekada standardni oblik jednoga od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko, a danas priznati povijesni književni jezik koji je 12. siječnja 2016. godine od međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) dobio navedeni status za razdoblje od 16.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Kajkavski književni jezik · Vidi više »

Knezovi Zrinski

Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Knezovi Zrinski · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) grad je u Hrvatskoj, sjedište Koprivničko-križevačke županije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Koprivnica · Vidi više »

Kostajnica

Hrvatska.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Kostajnica · Vidi više »

Krapina

Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Krapina · Vidi više »

Križevačko-podravski dijalekt

Križevačko-podravski dijalekt ili istočni kajkavski dijalekt je jedan od glavnih dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Križevačko-podravski dijalekt · Vidi više »

Križevci

Križevci (mađ. Körös, nje. Kreuz, lat. Crisium) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Križevci · Vidi više »

Kutina

Kutina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Kutina · Vidi više »

Lexicon Latinum

Hrvatskoj Akademiji. Lexicon Latinum (Latinski rječnik) je rječnik Andrije Jambrešića i Franja Sušnika, pisan sukladno na latinskom, kajkavskom, mađarskom i njemačkom jeziku izdan 1742. godine.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Lexicon Latinum · Vidi više »

Lokve

Lokve su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Lokve · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Mađarska · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Međimurska županija · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: IPA, od engl. International Phonetic Alphabet) je sustav znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »

Mijo Lončarić

Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i najveći poznavatelj kajkavštine.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Mijo Lončarić · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Miroslav Krleža · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Moslavina

Vrtlinske. Moslavina je mikroregija u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Moslavina · Vidi više »

Nežidersko jezero

Nežidersko jezero odnosno Niuzaljsko jezero (njemački: Neusiedler See.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Nežidersko jezero · Vidi više »

Nikola Krajačević

Nikola Krajačević Sartorius (Kraiacsevich) (Sisak, 29. studenog, 1581. – Zagreb, 9. ožujka, 1653) hrvatski (kajkavski) pisac, pjesnik i katolički svećenik iz reda isusovaca.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Nikola Krajačević · Vidi više »

Nikola Pavić

Čakovcu Nikola Pavić (Zagreb, 22. srpnja 1898. - Zagreb, 16. prosinca 1976.), hrvatski pjesnik, prosvjetar.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Nikola Pavić · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Novi zavjet · Vidi više »

Ozalj

Ozalj je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ozalj · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant je suglasnik koji postoji u velikoj većini jezika; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Palatalni aproksimant · Vidi više »

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol; simbol ne treba brkati s grčkim slovom λ (lambda).

Novi!!: Kajkavsko narječje i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Palatalni nazal · Vidi više »

Pavao Štoos

Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. - Pokupsko, 30. ožujka 1862.), hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1828.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Pavao Štoos · Vidi više »

Petrinja

Petrinja je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Petrinja · Vidi više »

Ploziv

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ploziv · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Podravina · Vidi više »

Pokuplje

Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Pokuplje · Vidi više »

Popovača

Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Popovača · Vidi više »

Prigorje

Prigorju''', 1978. svjetlozelenom bojom je označeno Prigorje Prigorje je područje Hrvatske koje se proteže najvećim dijelom oko glavnog grada Zagreba.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Prigorje · Vidi više »

Prigorski dijalekt

Prigorski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Prigorski dijalekt · Vidi više »

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ranko Matasović · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Rumunjska · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ruski jezik · Vidi više »

Samobor

Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Samobor · Vidi više »

Sanja Vulić Vranković

Dr.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Sanja Vulić Vranković · Vidi više »

Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.

Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st. · Vidi više »

Sjevernočakavski dijalekt

Sjevernočakavski ili ekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Sjevernočakavski dijalekt · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavonski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Slavonski dijalekt · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Slovačka · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Kajkavsko narječje i Slovenski jezik · Vidi više »

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. - Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Stjepan Ivšić · Vidi više »

Sutla

Sutla (slovenski Sotla) granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Sutla · Vidi više »

Tituš Brezovački

Tituš Brezovački (Zagreb 4. siječnja 1757. – Zagreb 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Tituš Brezovački · Vidi više »

Tomaš Mikloušić

19. stoljeća. Tomaš (Toma, Tomo) Mikloušić (Miklouschich) (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) hrvatski je pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Tomaš Mikloušić · Vidi više »

Turopolje

Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Turopolje · Vidi više »

Turopoljsko-posavski dijalekt

Turopoljsko-posavski dijalekt ili jugozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Turopoljsko-posavski dijalekt · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Ukrajina · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave i središte Varaždinske županije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Varaždin · Vidi više »

Velika Gorica

Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Velika Gorica · Vidi više »

Vibrant

U fonetici, vibrant je suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Vibrant · Vidi više »

Vid Balog

Vid Balog (Koprivnica, 31. siječnja 1972.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac, također prevoditelj i pisac te bivši član glazbenog kvarteta Gubec.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Vid Balog · Vidi više »

Vojvodina

Ovo je članak o pokrajini u današnjoj Srbiji.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Vojvodina · Vidi više »

Zagorsko-međimurski dijalekt

Zagorsko-međimurski dijalekt ili sjeverozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zagorsko-međimurski dijalekt · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zagreb · Vidi više »

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Zapadnoštokavsko narječje bilo je jedno od triju narječja hrvatskoga jezika koje su razvili Hrvati iz dinarske skupine uz panonsku (kajkavsko narječje) i primorsku skupinu (čakavsko narječje).

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zaprešić · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ je naziv za više suglasnika, od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv je suglasnik koji postoji većini jezika; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Zvučni labiodentalni frikativ

Zvučni labiodentalni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ je suglasnik koji postoji u nekim svjetskim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv je suglasnik koji postoji u mnogim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »

1574.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1574. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 16. stoljeće · Vidi više »

1670.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1670. · Vidi više »

1740.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1740. · Vidi više »

1742.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1742. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1783. · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1795. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 18. stoljeće · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1810. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1836. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1837. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 19. stoljeće · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1905. · Vidi više »

1927.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1927. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1936. · Vidi više »

1965.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1965. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1988. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 1996. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 20. stoljeće · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Kajkavsko narječje i 2011. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kajkavski, Kajkavština.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »